Vaccines administered in Italy

EPA
Obavezna vakcinacija već je deo zdravstvene politike mnogih zemalja

Skoro dve godine otkako su kineski lekari prvi put zapazili misteriozne nove slučajeve upale pluća, Kovid-19 je još s nama.

Na sve to, pojavila se i nova varijanta opisana kao do sada potencijalno najopasnija.

Da li bi obavezna vakcinacija mogla da bude spas?

Vakcinacija protiv kovida već je uslov za učestvovanje u javnom životu u mnogim delovima sveta.

Ako ste francuski lekar, novozelandski nastavnik ili kanadski službenik vlade, bez vakcine ne možete na posao.

Indonezija može da uskrati povlastice ljudima koji odbiju da se vakcinišu.

Grčka je proglasila vakcine obaveznim za sve starije od šezdeset godina.

Austrija je spremna da ode još dalje, planirajući da uvede obaveznu vakcinu za sve u februaru.

To ne znači da će Austrijanci biti na silu vakcinisani.

Biće izuzeća – iz zdravstvenih ili verskih razloga.

Ali većinu preostalog nevakcinisanog stanovnoštva čekaju novčane kazne za to što se nisu vakcinisali.

Uz Nemačku koja planira sličan potez, to nije rasprava koja će uskoro nestati.

Razgovarao sam sa stručnjacima za javno zdravlje i drugim stručnjacima da bih razlučio šta sve tu visi o koncu.

ZA: Vakcine spasavaju živote

Postoji veoma prost argument u korist obavezne vakcinacije protiv Kovida-19.

Kad se vakcinišete, smanjujete rizik od teške bolesti.

Manje teška bolest znači manje smrti i manje pritisaka na bolnice.

Istorijski gledano, kampanje za imunizaciju ostvarivale su veliki uspeh, iskorenivši bolesti kao što su velike boginje ili drastično smanjivši stepen smrtnosti kod nekih drugih.

„Imamo stvarno dobre primere koji pokazuju direktnu kauzalnu vezu između zahteva, postizanja veoma visoke stope vakcinisanosti i zaštite ne samo pojedinaca već i čitavih zajednica“, kaže Džejson Švorc, vanredni profesor istorije medicine na Univerzitetu Jejl.

„Vakcine funkcionišu, one apsolutno funkcionišu, imamo ogroman korpus dokaza koji to potvrđuju.“

Obavezne vakcinacije mekše od one koju je predložila Austrija postizale su cilj podizanja nivoa vakcinisanosti.

Francuski pass sanitaire, koji se traži za ulazak u restorane i druga javna mesta, smatra se zaslužnim za povećanje stope vakcinisanosti do tog nivoa da se vlada sada nada da će uspeti da izbegne obaveznu vakcinaciju.

PROTIV: Biće otpora

U julu su u Londonu demonstranti protiv zaključavanja izašli na ulice da bi demonstrirali protiv zaključavanja koje je ukinuto svega nekoliko sati ranije.

Poenta je da će, šta god da vlada uradi, naići na otpor.

Ograničenja zbog kovida posebno su dovela do protesta širom sveta, a obavezna vakcinacija korak je još dalje od, recimo, obaveznog nošenja maski.

„Kad su u pitanju vakcine, ljudi razmišljaju veoma drugačije“, kaže Vagiš Džain, lekar javnog zdravlja sa Instituta za globalno zdravlje Univerzitetskog koledža u Londonu.

„Sve što im se ubrizga u njihovo telo, neće se doživljavati isto, čak i ako akademici i drugi misle da je to u teoriji jedna vrsta ograničenja, ljudi imaju neku vrstu emotivne reakcije.“

'This is a war': A protester holds up a needle sign in Melbourne, Australia

Anadolu Agency
Melburn u Australiji – jedno je od mnogih mesta na kojima su ljudi izašli na ulice protiveći se ograničenjima u vezi sa kovidom

Iako će uvek biti onih koji nikad neće biti ubeđeni da se vakcinišu, moguće je biti skeptičan u vezi sa vakcinacijom a ne biti antivakcinaš.

Jedna austrijska studija uspela je u populaciji od 9 miliona stanovnika da razdvoji 14,5 odsto onih koji nisu spremni da se vakcinišu od 9 odsto onih koji naprosto samo oklevaju.

Vlade moraju da odvažu da li je korist veća od nezadovoljstva koje će uslediti.

Ali kao što tvrdi Ketlin Pauel, profesorka prava sa Univerziteta u Kejp Taunu, to je i pravno pitanje.

„Pravo na telesni integritet kao osobe koja ne želi da se vakciniše, koja želi sama da donese odluku kako će se lečiti, u direktnom je sukobu sa pravima drugih da se ne zaraze potencijalno smrtonosnom bolešću“, kaže ona.

ZA: Iscrpli smo sve druge opcije…

Kovid je tu sa nama već neko vreme, ali su isto tako i vakcine.

U Evropi makar, inicijativa za obavezne vakcine odražava nezadovoljstvo što posle više meseci vakcinacije i široko rasprostranjene dostupnosti vakcina i dalje postoje ogromni delovi nevakcinisanog stanovništva.

Ogromna je razlika u stopama vakcinisanosti širom kontinenta od zapada ka istoku.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sada pravo vreme da se razmisli o obaveznoj vakcinaciji, iako je istakla da bi o tome odluku trebalo da donose pojedinačne vlade.

„Imamo vakcine, vakcine koje spasavaju živote, ali se one ne koriste adekvatno svuda“, rekla je ona.


Korona virus: „Roditelji mi ne dozvoljavaju da primim vakcinu protiv korona virusa“
The British Broadcasting Corporation

PROTIV: …ili možda još nismo

Iako postoji jak zdravstveni argument u korist obavezne vakcinacije, to nije jedini način da se podigne stopa vakcinisanosti.

„Ono što je upadalo u oči u prošlosti jeste kako se političarima dopadala ideja obavezne vakcinacije zato što se čini da ona pruža brzo rešenje problema“, kaže Samanta Vanderslot, istraživačica društvenih nauka iz Oksfordske grupe za vakcine.

„Ne bih volela da vlada zapostavi druge stvari koje mora da se uradi kako bi bila sigurna da ljudi zaista imaju pristup vakcinama.“

U Austriji vakcinacija neće postati obavezna pre februara, a ona se još uvek u međuvremenu služi nekim drugim sredstvima.

„Oni koji se plaše, koji nemaju poverenja, čija je procena rizika niska – njih je važno saslušati i ozbiljno shvatiti njihovu zabrinutost“, rekla je za nacionalni medij ORF Barbara Juen, psihološkinja zdravlja sa Univerziteta u Inzbruku.

U Južnoj Africi je vakcinisano 24 odsto stanovništvae, manje od polovine evropskog proseka, ali to je značajno više od proseka od sedam odsto zabeleženog širom afričkog kontinenta.

Nema nestašice injekcija, a za loš odziv delimično se krive dezinformacije.

Vlada je testirala ideju proglašavanja vakcina obaveznim u nekim okolnostima, ali broj datih vakcina rapidno je porastao posle otkrića omikron soja.

Nisu samo vlade te koje mogu da daju podstrek.

ZA: Kraj ciklusa zaključavanja

Obavezna vakcinacija nije jedini oblik obaveznih mera.

Većina vlada uvela je neku vrstu mera ograničenja, od kovid propusnica do zabrane putovanja, ali to ima svoju cenu.

Uz spasene živote, obavezna vakcina za sve mogla bi da znači i kraj svih zaključavanja.

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja u vezi sa omikron sojem

„Nije stvar samo u menjanju vaše slobode… tu je i šteta po ekonomiju i šteta po mentalno zdravlje, šteta po fizičko zdravlje“, kaže Alberto Đubilini, viši naučni saradnik iz oksfordskog Centra za praktičnu etiku Uehiro.

On prednost daje obaveznoj vakcinaciji za najugroženije od korona virusa.

„Nema razloga da se ljudima nameću ogromni, ogromni troškovi zaključavanja kad na raspolaganju imate drugu meru.“

PROTIV: Može se pokazati kontraproduktivnim

Neki se brinu za dugoročnije posledice, kao što su da li uspešan program može da izazove nepoverenje u buduće kampanje.

„Obavezne mere tokom krize biće kontraproduktivne“, kaže za Al Džaziru Diki Budiman, epidemiolog koji savetuje SZO po pitanju oporavka od pandemije.

„Kad ljudi imaju ono što nazivamo teorijama zavere ili među njima vlada nepoverenje ili nerazumevanje, takve šeme samo će učvrstiti njihova uverenja.“

Vanderslot ističe političku klimu: „Bili smo svedoci, naročito u Evropi, kako stranke iskorišćavaju protivljenje vakcinama, znajući da bi to mogao da bude način da dođu do glasova određenih delova stanovništva“, kaže ona.

„Mogli bismo da dočekamo da više stranaka, i to obično na desnici, počne da šalje tu vrstu poruke u političkim kampanjama i govori kako želi da ukloni mere obavezne vakcinacije.

„To je opravdana bojazan i kad se to jednom desi, mi više nećemo moći da koristimo tu opciju kao meru politike.“


Možda će vas zanimati i ovaj video: Šta kažu protivnici vakcinacije protiv kovida

Ona bi pre dobila otkaz nego se vakcinisala
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari