kosovo, kosovska policija

Reuters/OGNEN TEOFILOVSKI

Kosovske bezbednosne snage preuzele su kontrolu nad pravoslavnim manastirom Banjska, na severu Kosova posle obračuna sa grupom naoružanih muškaraca, a prištinske vlasti su zatvorile prelaze ka Srbiji.

Prema tvrdnjama prištinskih zvaničnika, na teritoriji manastira bilo je oko 30 naoružanih ljudi koji su se tu zabarikadirali posle ubistva pripadnika policije u nedelju rano ujutro u okolini Kosovske Mitrovice, grada na severu podeljenog na severni, pretežno naseljen Srbima, i južni deo u kojem žive uglavnom Albanci.

Za sada je potvrđeno da su trojica naoružanih ljudi ubijeni u sukobu sa policijom, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je potvrdio da je reč o Srbima.

„Preuzeli smo kontrolu nad teritorijom oko manastira Banjska“, rekao je kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželal Svečlja.

Direktor Klinike za ortopediju Univerzitetsko-kliničkog centra u Prištini Gani Jašanica izjavio je da je Srbin koji je ranjen u sukobu sa kosovskom policijom operisan i da je njegovo stanje stabilno.

Dok Priština i Beograd razmenjuju optužbe, međunarodni zvaničnici traže hitan povratak dijalogu koji svih ovih godina ne daje velike pomake.

Kosovski premijer Aljbin Kurti kaže da se vlast obračunava sa „teroristima iza kojih stoji Beograd“, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić optužuje Kurtija da mu je „jedini cilj da Srbiju uvuče u sukob sa NATO“.

Kako je počeo najnoviji sukob?

kosovo, kosovska policija

Reuters/LAURA HASANI

U nedelju rano ujutru, policija je tokom patrole otkrila dva kamiona bez registarskih oznaka koji su blokirali prilaz mostu na reci Ibar, nedaleko od Zvečana.

Prema navodima kosovske policije, u pucnjavi je jedan policajac ubijen, a dvojica su ranjena.

Tada su naoružani ljudi ušli na teritoriju manastira Banjska, a kosovska policija je saopštila da su najmanje trojica njih ubijeni.

Svečlja je rekao da je uhapšeno šest ljudi i zaplenjena „veća količina oružja“.

Međutim, još nije jasno da li su svi naoružani ljudi privedeni.

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je u nedelju da je šest osoba zadržano zbog napada na kosovsku policiju i da su osumnjičeni za teška krivična dela, poput terorizma i napada na ustavni poredak Kosova.

Kosovska policija i pripadnici NATO snaga na ulazu u selo Banjska

Reuters
Kosovska policija i pripadnici NATO snaga na ulazu u selo Banjska
kosovo, kosovska policija

Reuters/LAURA HASANI
Pripadnici kosovske policije pretresaju vozila u okolini manastira Banjska

Predsednica Kosova Vjosa Osmani proglasila je ponedeljak, 25. septembar za dan žalost, u čast ubijenog pripadnika kosovske policije Afrima Bunjakua.

Prelazi Jarinje i Brnjak, između Kosova i Srbije, blokirani su odlukom vlasti u Prištini.

RTS je javio da putnički automobili, kamioni, autobusi, ali i pešaci ne mogu da uđu na Kosovo iz Srbije.

Ovaj sukob je jedna od najtežih eskalacija nasilja na Kosovu poslednjih godina i nastavak je višemesečnih napetosti.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, ali ga Srbija, zajedno sa ključnim saveznicima Kinom i Rusijom, ne priznaje.

Mnogi Srbi ga smatraju postojbinom srpskog naroda.

Ali od 1,8 miliona ljudi koji žive na Kosovu, posle NATO bombardovanja 1999. godine, 92 odsto su etnički Albanci, a samo šest procenata Srbi.

Vernici se zatvorili u konak

An armed man stands inside a monastery at a place given as Banjska, in Kosovo, in this handout picture released on 24 September 2023

Reuters

Uprkos stalnim, višegodišnjim napetostima, vernici iz Srbije, ali i drugih mesta u regionu, često organizovano dolaze i posećuju pravoslavne manastire na Kosovu.

Tako je bilo i proteklog vikenda, kada je jedna grupa posetila manastir Banjska.

Pre završetka policijske akcije, eparhija Raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve objavila je saopštenje u kojem se navodi da je „grupa maskiranih naoružanih ljudi ušla u manastir oklopnim vozilima, provalivši zaključanu kapiju manastira“.

Eparhija je saopštila da je u manastiru grupa vernika sa sveštenikom i monasima, koji su se zaključali u manastirski konak, jer su se „po dvorištu kretali naoružani ljudi pod maskama i povremeno su se čuli pucnji“.

Šta su rekli Kurti i Vučić?

Kosovski premijer Aljbin Kurti okrivio je za upad „kriminalce koje sponzoriše Srbija“, rekavši da su oni „profesionalci, sa vojnom i policijskom karijerom i iskustvom koje finansira i podstiče Beograd“.

Predsednik Srbije Vučić je uzvratio, okrivljujući Kurtija za višemesečne „provokacije“.

U nedelju uveče, u vanrednom obraćanju, Vučić je rekao da je ubistvo „apsolutno za osudu“, ali je naglasio da je jedini krivac za incidente Kurti.

„Njegov jedini cilj je da nas uvuče u rat sa NATO-om i to je jedino što radi ceo dan. To je njegova životna želja“, kaže Vučić.

Poslednje događaje opisao je kao „jedan od najtežih dana za našu zemlji i za naš narod od 2004. i 2008. godine“.

„Srbi su se pobunili ne želeći da trpe teror Aljbina Kurtija,“ rekao je Vučić.

kosovo, kosovska policija

Reuters/OGNEN TEOFILOVSKI

Napad na kosovsku policiju je osudio Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost.

„Sve činjenice u vezi sa napadom moraju biti utvrđene i svi odgovorni za napad treba da budi izvedeni pred lice pravde.“

Šta je prethodilo najnovijem sukobu?

Napetosti na Kosovu su naglo porasle u maju ove godine posle lokalnih izbora na kojima su etnički Albanci izabrani za gradonačelnike nekoliko gradova na severu sa srpskom većinom.

Ali Srbi su, uz podršku Beograda, te izbore bojkotovali, a novi predsednici opština iz redova Albanaca dobili su tek nekoliko procenata glasova, pa je i EU ocenila da se glasanje ne može smatrati legitimnim.

Srbi su bojkotovali izbore jer kosovske vlasti još nisu pristale na stvaranje Zajednice srpskih opština, što je bilo predviđeno ranijim sporazumima Beograda i Prištine uz posredovanje EU).

Srbi traže da njihove nacionalne vlasti treba da budu uključene u obrazovanje, zdravstvo i ekonomski razvoj, ali Priština strahuje da će to dovesti do stvaranja srpske države na severu zemlje.

Kada su novoizabrani gradonačelnici iz redova Albanaca, uz intervenciju policije došli do zgrada opština na severu Kosova, Srbi su se pobunili i izbili su neredi.

NATO koji ima mirovnu misiju na Kosovu poslao je 700 vojnika uguši nemire u Zvečanu, a u sukobima koji su usledili povređeno je oko 30 pripadnika mirovnih snaga i više od 50 srpskih demonstranata.

Do novih nesuglasica došlo je 14. juna, kada su srpske bezbednosne snage uhapsile trojicu kosovskih policajaca.

Oni su uhapšeni u uniformama i sa oružjem na teritoriji centralne Srbije, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, dok su prištinske vlasti tvrdile da je to bilo na teritoriji Kosova.

Trojica muškaraca su 12 dana kasnije puštena da se brane sa slobode, a terete se da su izvršili krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, navodi se u saopštenju te institucije.

Predstavnici Srbije i Kosova godinama pregovaraju o normalizaciji odnosa između Srba i Albanaca, ali i pored potpisanih sporazuma u Briselu i Ohridu nije došlo do napretka.

Pregovori pod okriljem Evropske unije su „neuspešno završeni“ prošle nedelje u Briselu, jer kosovski premijer Aljbin Kurti nije bio spreman da prihvati ponuđeni kompromis, rekao je Aleksandar Vučić.

Šef diplomatije EU Žozep Borelj istakao je da Kurti nije bio spreman za započinjanje „procesa ka uspostavljanju Zajednice srpskih opština, već je insistirao na de fakto priznanju Kosova“.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani rekla da je Priština još 1. juna jasno stavila do znanja da je Kosovo spremno da organizuje nove izbore u četiri opštine na severu, ali i da traži međunarodne garancije da se Vučić „neće ponovo mešati u izbore druge zemlje“.


Sukob demonstranata i policije u Zvečanu
The British Broadcasting Corporation

Petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja.

Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari