Gas metering station at Berehove in Ukraine

Reuters

Cena gasa raste širom Evrope, a mnogi optužuju Rusiju da pokušava da iskoristi situaciju u sopstvenu korist.

Džejk Salivan, savetnik američkog sekretara za nacionalnu bezbednost, nedavno je izrazio zabrinutost da Rusija pokušava da iskoristi energent kao političko oružje.

„Verujem da Rusija treba da odgovori na povećane zahteve tržišta u Evropi“, rekao je on.

Ali koliko je Rusija zaista odgovorna za trenutne nestašice gasa i poskupljenja?

Koliko gasa Evropa dobija od Rusije?

Map showing main pipeline routes from Russia to Europe

BBC

Oko 50 odsto količine prirodnog gasa u Evropi stiže iz Rusije.

Većina preostale količine dolazi iz Norveške i Alžira.

Rusija u Evropu šalje gas kroz nekoliko glavnih gasovoda poput Severnog toka, Jamal Evrope i Bratstva.

Gas sa sakuplja u regionalnim skladištima i onda se distribuira u različite zemlje širom kontinenta.

Tokom pandemije, ukupan izvoz gasa iz Rusije u Evropu je opao jer je bila smanjena tražnja.

Iako je Evropa potom nastavila da se snabdeva gasom iz Rusije, trend opadanja tražnje se nastavio.

Smanjen je obim snabdevanja pogotovo kroz gasovode u Ukrajini i Belorusiji.

To je dovelo do smanjenja količine zaliha, a onda i do rasta cena.

Da li Rusija ispunjava preuzete obaveze?

Gazprom, vodeća ruska državna energetska kompanija, snabdeva Evropu gasom na osnovu dva različita dogovora:

  • Dugoročni ugovori koji često traje od 10 do 25 godina
  • Jednokratni ugovori o isporuci fiksne količine gasa

Gazprom je saopštio da su dugoročni ugovori „osnova za stabilno i održivo snabdevanje gasom.“

A deluje da su ove godine ispunili sopstvene obaveze iz ugovora sa evropskim kupcima.

Ipak, Fatih Birol, direktor Međunarodne agencije za energetiku, nedavno je rekao da se procenjuje da bi Rusija, da hoće, mogla da poveća snabdevanje gasom za 15 odsto.

Construction workers at Nord Stream 2 site in Lubmin, Germany

AFP
Radnici na gasovodu Severni Tok 2

Neki analitičari sugerišu da Moskva sada okleva sa snabdevanjem gasa kako bi ubrzala dozvole za novoizgrađeni gasovod Severni tok 2 koji ide direktno od Rusije do Nemačke.

Ovaj gasovod zaobilazi Ukrajinu, a njegova izgradnja bila je meta kritika stručnjaka za geopolitiku i zaštitu životne sredine.

„Veliki deo evropskih medija tvrdi da Gazprom namerno uskraćuje gas kako bi naterao nemačke vlasti i Evropsku komisiju da odobri Severni tok 2″ kaže Džek Šarpls sa Oksford instituta za energetske studije.

Ali on dodaje da su ovakve analize upitne.

Angela Merkel, nemačka kancelarka, rekla je da nema saznanja da Rusije ne ispunjava ugovorne obaveze.

„Rusija može da dostavlja gas na bazi ugovornih obaveza, a ne tek tako“, rekla je Merkel nedavno.

Ali važno je napomenuti da u ovom trenutku nema većih jednokratnih ugovora, sudeći prema podacima Gazproma.

„To nas dovodi do zaključka da Gazprom isporučuje gas prema postojećim dugoročnim ugovorima, ali ne obezbeđuje dodatne količine“, navodi doktor Šarkls.

Sličan stav ima i Kadri Simson, komesarka za energetiku Evropske unije.

„Naša prvobitna analiza ukazuje da Rusija ispunjava obaveze iz dugoročnih ugovora, ali ne obezbeđuje dodatne zalihe“, rekla je ona prošle nedelje poslanicima u Evropskom parlamentu.

Sergej Rjabkov, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova, rekao je za BBC:

„Gazprom je, zapravo, čak počeo da izvlači gas iz rezervi i upumpava ga u gasovode kako bi stabilizuje tržište.“

„Nikada nismo bili u poziciji da vršimo pritisak kroz naše snabdevanje gasom.“

Šta se dešava u Evropi?

U skladištima gasa širom Evrope nivo zaliha je trenutno na oko 75 odsto, što je manje od proseka za ovo doba godine, pokazuju podaci sajta Gas Infrastructure Europe.

Zalihe gasa u Velikoj Britaniji su trenutno na maksimalnom kapacitete, ali u ovu zemlju iz Rusije stiže samo pet odsto ukupnih količina.

Zalihe gasa u samoj Rusiji su ispod prosečnog nivoa za ovo doba godine.

Adelin van Houte, analitičarka lista Ekonomist, kaže:

„U ovom trenutku, rusko tržište gasa je prilično zategnuto, zima se približava, a proizvodnja se bliži maksimumu.

Sve to ograničava kapacitete za izvoz gasa.“, navela je ona.

Postoji nekoliko faktora koji utiču na situaciju u Evropi:

  • Hladno vreme na početku 2021. zbog kojeg su trošene zalihe
  • Rast cena u proleće i leto sprečio je trgovce da kupuju radi prodaje kasnije tokom godine
  • ograničene količine gasa iz Norveške zbog problema sa održavanjem
  • smanjenje drugih energetskih resursa poput snage vetra
  • rastuća potražnja za gasom u drugom delovima sveta

Zašto raste potražnja za gasom?

Situacija u privredi posle izbijanja pandemije korona virusa dovela je do toga fabrike povećaju proizvodnju, a to znači da je veća potražnja za energentima.

Evropa se takođe suočava sa velikom konkurencijom u borbi za gas sa zemljama iz drugih delova sveta.

Tokom prethodnih decenija, potražnja za gasom je naglo porasla u Aziji i na Bliskom istoku.

To je imalo snažne efekte na tržište tečnog prirodnog gasa (TNG), koji čini oko četvrtinu evropskog uvoza.

Kada je potražnja za TNG velika, zalihe se obično preusmeravaju u Aziju kako bi se iskoristile prednosti rastućih cena.

Pored toga, Rusija je povećala obim izvoza gasa u Kinu.

U junu je svečano otvorena fabrika za preradu gasa na krajnjem istoku zemlje, za koju se predviđa da će postati jedna od najvećih u svetu.


Pogledajte video o solarnim farmama

Da li su solarne farme rešenje za klimatske promene
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari