Zamislite scenu – posle nedeljnog ručka, popili ste hladan, osvežavajući napitak – pivo ili sok i spremate se da bacite limenku u kantu za đubre.

A šta kada bi vam neko rekao da to ne radite, već da sačuvate limenku jer, može da posluži kao deo solarnog panela koji bi u jednom trenutku mogao da vam zagreje kuću, a pritom ne zagađuje životnu sredinu?

Grupa učenika gimnazije „Bora Stanković“ u Nišu napravila je takav model panela i predstavila ga na takmičenju Izazov specijal.

„Toplane i domaćinstva koja se greju na ugalj i pelet najveći su zagađivači životne sredine, a nisu svi u finansijskoj mogućnosti da kupe prave panele“, kaže za BBC na srpskom Rastko Petrović, jedna od učenika.

Aleksandra Sretenović, docentkinja na katedri za Termotehniku na Mašinskom fakultetu u Beogradu obrazlaže da ovaj izum možda neće odmah i u potpunosti rešiti problem zagađenja životne sredine, ali hoće način na koji učenici razmišljaju.

„U dobro izolovanim objektima ovakav sistem može dovesti do osetne promene temperature“, objašnjava Sretenović za BBC na srpskom.

U Srbiji se, prema podacima iz 2020, iz obnovljivih izvora dobija oko 20 odsto energije, a u aprilu je u skupštini usvojeno nekoliko novih zakona iz oblasti rudarstva i energetike.

Šta je panel i kako je zamišljen da funkcioniše?

Kućište panela napravljeno je od drveta, prednja strana od stakla, dok se na zadnjoj strani postavlja stirodur kao izolacija, na kojoj se nalaze i dva otvora: gornji i donji.

Dva otvora potrebna su i na zidu kroz koje bi strujao vazduh.

„Hladan vazduh ulazi kroz donji otvor i prolazi kroz panel koji je ispunjen povezanim limenkama.

Prolazeći kroz limenke usijane od sunčevog zraka, vazduh postaje topao te se lakše penje ka gornjem otvoru, odakle ulazi u prostoriju“, objašnjava Stevan Nedeljković, direktor proizvodnje u EkoLimu, učeničkoj kompaniji koju su osnovali.

Docentkinja Sretenović kaže da je kod ovakvih projekata suština „uhvatiti“ što veću količinu ove široko dostupne, besplatne energije i iskoristiti je za zagrevanje vazduha u prostoru.

„Usled razlike u temperaturi vazduha, javlja se razlika i u njegovoj gustini, pa tako dolazi i do strujanja, čime se zagrejan vazduh može ubaciti u prostor koji je potrebno grejati.

Takav princip koristi i solarni grejač od aluminijumskih konzervi“, navodi ona.

Ipak, upozorava na njegovu manjkavost jer je sunčevo zračenje najmanje dostupno onda kada je najpotrebnije – zimi.

Smanjenje računa – jedan od motiva

Smanjenje računa kako bi postali energetski što nezavisniji upravo je motivisalo domaćinstvo Džokić iz Beograda da kupi prave solarne panele 2016. godine.

O ovome su razmišljali kao o dugoročnoj investiciji, tvrdi Ana Džokić.

„Kako se grejemo na struju, želeli smo da značajno smanjimo račune i postignemo što veću energetsku nezavisnost.

Drugi razlog je ekološki, što je očigledno u našem kraju gde je u zimskoj sezoni jako veliko zagađenje od grejanja na lignit i drva“, kaže Džokić za BBC na srpskom.

Iako želja da se smanji zagađenje nije izostala, jeste jasna zakonska procedura, te je porodica Džokić ostala uskraćena za korišćenje kupljenog panela.

Ana Džokić tvrdi da Elektrodistribucija nije imala jasnu sliku, pošto su namenjeni za pravna lica i elektrane mnogo većeg kapaciteta, a firma koja im je instalirala panele nije umela da ih uputi na sledeći korak.

„Kada su procedure pravljene niko nije razmišljao o domaćinstvima kao proizvođačima energije“, ističe Džokić.

Sledeća adresa na koju su Džokići pokucali jeste Operater distributivnog sistema u Elektrodistribucija Beograd, gde su predali prvi zahtev za Uslove za projektovanje i priključenje (UPP).

„Rečeno nam je da je o našem trošku potrebno instalirati dodatno brojilo (pa možda i posebnu banderu na ulici) ili već ugrađeni monofazni invertera zameniti trofaznim“.

Tvrdi da su iz razgovora sa ljudima koji rade na ovim procedurama razumeli da „zaposleni većinom nemaju iskustva sa procedurom za ovaj tip solarnih instalacija, a da se zatim svi slučajevi slivaju na radnu grupu koja odlučuje o svim elektranama na nivou Srbije.“

„To znači da naša elektrana od osam panela ide na istu komisiju kao i ona koja je 2000 puta veća.“

U novu proceduru, porodica Džokić ušla je u septembru prošle godina, pet godina pošto je predala prvi zahtev, a odgovor ODS-a na novi još nije dobila.

Nemogućnosti i prepreke na koje su naišli ih nisu zaustavile, pa su rešili da svoj slučaj učine javnim, što je bio jedan od okidača za pokretanje energetske zadruge Elektropionir.


Novim zakonom do pojednostavljene procedure?

Prema zakonu koji je u Skupštini Srbije usvojen krajem aprila, biće osnovan i poseban fond za za energetsku efikasnost kroz koji će kao nacionalni cilj biti postavljen pokušaj da smanjimo trošenje energije“, kazala je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike

Novi zakon će, tvrdi, omogućiti da bude više solarnih panela na krovovima porodičnih kuća, stambenih zgrada i proizvodnih hala, a procedura za ugradnju biće kraća i jednostavnija.

„Radi se na tome da ti ugovori budu što jednostavniji, i da od trenutka donošenja odluke o postavljanju solarnih panela, do potpisivanja ugovora ne bi trebalo da prođe više od dva do tri meseca“, rekla je Mihajlović.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike nisu odgovorili na pitanja BBC-ja na koji konkretan način će se ubrzati procedure priključivanja krovnih solarnih elektrana na domaćinstvima i kako će i da li cena usluge biti umanjena.


Tračak nade

Stevan Vujasinović, izvršni direktor RES fondacije koja se bavi energetskom efikasnošću, tvrdi da Srbiju posle usvajanja novog zakona iz ove oblasti, čekaju tri ozbiljna izazova.

„Potrebne su najhitnije promene u načinu na koji proizvodimo, distribuiramo i koristimo energiju“, ističe on.

Važno je privesti kraju eksploataciju uglja i drugih fosilnih goriva i izmestiti proizvodnju energije iz jedne ili nekoliko centrala u desetine hiljada domaćinstava, tvrdi Vujasinović.

„Potrebna je i digitalizacija koja predstavlja prelazak sa zastarelih načina upravljanja energijom na pametne mreže i načine upravljanja“, dodaje.

Šta dalje?

Niški đaci već su počeli da razmišljaju da unaprede proizvod jer, kako kažu, „crvena lampica ekološkog alarma ne prestaje da treperi“.

Jedna od opcija je ugrađivanje solarnog kolektora koji bi toplotu pretvarao u električnu energiju, da bi se dobijena struja koristila i za kućne poslove, a ne samo za grejanje.

Plan im je da uspostave saradnju sa gradom Nišom, ali i sa drugim osnovnim i srednjim školama kako bi imali pomoć u prikupljanju limenki. Za potrebe ovog panela limenke su prikupljali sami.

„Želimo da propagiramo pitanje ekologije i podstaknemo starije da i oni povedu računa o životnoj sredini“, poručili su učenici i učenice inovatori iz Niša.

Srbija i zelena energija

U Srbiji se, prema podacima za 2019. godinu, iz obnovljivih izvora dobija odsto 18,9 odsto energije.

„Srbija će u budućnosti morati sve više da se okreće dobijanju energije iz obnovljivih izvora“, rekao je krajem prošle godine dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić za BBC na srpskom.

Na taj način, Srbija bi pratila evropsku energetsku politiku, a takođe bi se obezbedila za budućnost u kojoj će svet neminovno potrošiti zalihe fosilnih goriva, iz kojih se trenutno dobija oko 80 odsto energije na globalnom nivou.

Oko 70 odsto električne energije koji proizvede Elektroprivreda Srbije potiče iz termoelektrana, pokazuje Energetski bilans Republike Srbije za 2019. godinu.

To je proces koji počinje od uglja i završava se upaljenim sijalicama u toplim domovima.

Razlog za visok procenat je u tome što je najveći deo našeg sistema za proizvodnju električne energije izgrađen je u prošlom veku, kada su se zemlje najviše oslanjale na ugalj i potencijal velikih reka, objasnio je prošle godine za BBC na srpskom stručnjak u oblasti energetike Nebojša Arsenijević.

U to vreme tehnologije za proizvodnju električne energije iz energije sunca, vetra i ostalih obnovljivih izvora nisu bile komercijalno dostupne.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari