US Secretary of State Antony Blinken and Russian Foreign Minister Sergei Lavrov shake hands during bilateral talks on soaring tensions over Ukraine in Geneva, Switzerland

EPA

Američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sastali su u Ženevi usred sve većih napestosti zbog straha da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu.

„Ovo je kritičan trenutak“, rekao je Blinken i dodao da se ne očekuje da SAD i Rusija „danas pomire razlike“.

Lavrov je opisao razgovore kao otvorene i korisne.

Rusija ima oko 100.000 vojnika u blizini granice, ali poriče da planira invaziju.

Predsednik Putin je postavio niz zahteva zapadnim vladama, insistirajući na tome da Ukrajina nikada ne bude primljena u NATO i da ovaj savez prekine vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.

„Jasno smo stavili do znanja da je svako dalje širenje NATO-a na istok neprihvatljivo“, rekao je Putin na konferenciji za novinare prošlog meseca.

Tačni Putinovi razlozi za gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom su nepoznati, ali mnogi veruju da je to pokušaj da se natera Zapad da ozbiljno shvati ruske bezbednosne zahteve.

Dan ranije, američki predsednik Džozef Bajden naveo je da ukoliko bilo kakve ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to će se smatrati invazijom i uslediće odgovor SAD i NATO-a.

„Putin će platiti ozbiljnu i skupu cenu“, rekao je Bajden u četvrtak nakon što je njegova izjava od prethodnog dana da bi manji prepad mogao biti tretiran drugačije izazvala negativne komentare.

Tada je reagovao i Vladimir Zelenski, ukrajinski predsednik, koji je naveo da „nema manjih prepada, kao što nema manjih žrtava i malo tuge zbog gubitka najmilijih“.

Iz Bele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada, a Bajden je naveo da misli da će njegov ruski kolega Vladimir Putin „krenuti“ na Ukrajinu, ali da ne želi „totalni rat“.

Kremlj je odgovorio da bilo kakva upozorenja o katastrofalnim posledicama po Rusiju neće pomoći u smanjenju napetosti, već bi čak mogla dodatno destabilizovati situaciju.

Sledi novi sastanak

Lavrov je posle sastanka optužio NATO da radi protiv Rusije.

Ponovio je stav Moskve da „nikada nije pretila ukrajinskom narodu“ i da ne planira da napadne Ukrajinu.

Dodao je da će SAD dostaviti Rusiji pisani odgovor na njene bezbednosne poteze „sledeće nedelje“, posle čega se očekuje još jedan sastanak.

Blinken je naveo da su SAD spremne da traže moguća sredstva za rešavanje stvari oko kojih je Rusija zabrinuta, u duhu reciprociteta.

U pregovorima između Zapada i Rusije do sada nije došlo do pomaka, a neki od zahteva Moskve u početku su odbačeni kao neostvarivi.

NATO

BBC

Bajden je prethodno na konferenciji za novinare u sredu rekao da postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, a u zavisnosti od toga šta se dešava.

„Ako ruske snage pređu granicu… Mislim da to menja sve.

„Ono što ćete videti jeste da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i zavisi od toga šta ona uradi.

„Jedna je stvar ako je u pitanju manji upad, a onda na kraju moramo da se svađamo oko toga šta da radimo, a šta ne“, rekao je on.

Zvaničnici Bele kuće požurili su da razjasne stav SAD posle Bajdenovih komentara.

„Ako bilo koje ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to je ponovna invazija i naići će na brz, ozbiljan i zajednički odgovor SAD i naših saveznika“, rekla je Džen Psaki, portparolka Bele kuće.

Analiza

Barbara Plet Ašer, BBC dopisnica iz Stejt departmenta

Zvaničnici američke administracije i NATO saveznici ne mogu biti srećni što Bajden tako javno i jasno iznosi razlike unutar NATO-a.

Nemilosrdne javne poruke bile su o jedinstvu.

Ali predsednik je otkrio skrivene pukotine, što je dovelo do pitanja da li on daje Putinu dozvolu za upad na ukrajinsku teritoriju.

Sada je predsednik jasno rekao ono što su svi privatno znali – da je NATO jedinstven oko toga kakav bi trebalo da bude odgovor na invaziju, ali ne i na upad.

„Postoje razlike u tome šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava.

„Ako ruske snage pređu granicu ubijajući Ukrajince, to menja sve.

„To zavisi od toga šta će on uraditi u smislu postizanja jedinstva u NATO-u“, naveo je Bajden.


Rusija je zauzela i anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine 2014. pošto su Ukrajinci zbacili svog proruskog predsednika.

Od tada, ukrajinska vojska je uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u oblastima na istoku u blizini ruskih granica.

Strahuje se da bi se sukob, koji je odneo 14.000 života i prouzrokovao da najmanje dva miliona ljudi napusti domove, ponovo razbuktao i da će ruska vojska preći granicu.

Šta želi Putin?

Ruski predsednik dugo je tvrdio da su SAD prekršile garanciju koju su dale 1990. da se NATO neće širiti dalje na istok.

„Jednostavno su nas prevarili“, požalio se on na prošlomesečnoj konferenciji za novinare.

Tumačenja se razlikuju oko toga šta je tačno obećano tadašnjem sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu.

Ali jasno je da Putin veruje da je NATO dao garancije.

Od tada se nekoliko istočnoevropskih zemalja, koje su nekada bile deo sfere uticaja Sovjetskog Saveza, pridružile NATO-u.

Neke od ovih zemalja, među njima i one na Baltiku, graniče se sa Rusijom.

Rusija tvrdi da ovo proširenje, kao i prisustvo NATO trupa i vojne opreme u blizini njenih granica, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost.


Da li se Rusija priprema da napadne Ukrajinu:

Napetost u Ukrajini: Sprema li se Rusija za invaziju
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari