prsti

BBC

Kako biste brojali do 10 na prstima? Počinjete li palcem ili kažiprstom? Leva ruka ili desna?

Čini se da je daktilonomija (računanje na prste) tako jednostavna i prirodna stvar da možete pretpostaviti da je skoro ista svuda.

Na kraju krajeva, nije slučajno što imamo 10 cifara na rukama, a najčešći brojevni sistemi imaju 10 cifara.

Ovakav način brojanja (nazvan sistem baze 10) verovatno je nastao jer imamo 10 prstiju.

Da smo evoluirali sa osam ili 12 prstiju, naš brojčani sistem bi mogao biti sasvim drugačiji.

Reč „cifra“ u smislu brojeva dolazi od latinskog digitus, što znači prst ili nožni prst – zbog načina na koji ih koristimo za brojanje.

Ali ispostavilo se da ljudi širom sveta imaju veoma različite tehnike za praćenje brojeva na rukama.

Na primer, ako ste iz Velike Britanije ili iz mnogih delova Evrope, verovatno ćete početi da brojite palcem, a završiti malim prstom.

Dok u SAD, počinju da broje kažiprstom, završavajući palcem.

U delovima Bliskog istoka, poput Irana, počinju malim prstom, dok u Japanu počinju ispruženim prstima u otvorenom dlanu, uvlačeći ih u zatvorenu šaku.

Međutim, ova kulturna raznolikost u brojanju prstiju nije uvek bila cenjena.

„Ono što me je pogodilo je da se većina istraživača prema tome ponašala kao da postoji samo jedan način brojanja prstima“, kaže Andrea Bender, profesorka kognicije, kulture i jezika na Univerzitetu u Bergenu, u Norveškoj.

„U prošlosti su istraživači verovali da je brojanje prstiju, a posebno način na koji to radimo na Zapadu, od suštinske važnosti za decu kada počnu da broje i kada pokušavaju da shvate šta su to zapravo brojevi.

„Jedan od razloga za sumnju je to što postoji toliko kulturne raznolikosti u tome kako se prsti ili delovi tela koriste za brojanje.“

U Indiji se, na primer, koriste linije između segmenata prstiju za brojanje.

To znači da svaka cifra može predstavljati četiri broja, a cela ruka može predstavljati 20.

U delovima Istočne Afrike, poput Tanzanije, među govornicima nekih bantu jezika, koriste se obe ruke na simetričan način koliko je god to moguće.

Na primer, broj šest prikazan je kažiprstom, srednjim i domalim prstom obe ruke.

Tu su i autohtoni stanovnici Severne Pame u Meksiku, koji računaju na zglobovima prstiju, i (sada izumrli) jezik Juki u Kaliforniji, koji je koristio razmake između prstiju.

Međutim, neke kulture uopšte ne koriste prste za predstavljanje brojeva – koriste simbole.

U Kini broje od jedan do pet na isti način kao i u SAD, ali su brojevi od šest do deset simbolično predstavljeni.

Šest je prikazano produžavanjem palca i malog prsta, dok je deset ili zatvorena šaka ili ukrštanje kažiprsta i srednjeg prsta.

Stari Rimljani su takođe koristili pametan (ali težak za savladavanje) simbolički sistem koji im je omogućio da broje u hiljadama.

Bender kaže da brojanje prstiju može biti bogato raznoliko, a istraživači su možda jedva zagrebali površinu mnoštva načina na koje to rade različite kulture.

Njena grupa će uskoro započeti mnogo veće istraživanje kako bi pokušala da detaljnije dokumentuje brojanje na prste širom sveta.

„Znamo malo o tome koliko je raznolikost moguća, ali još nemamo ideju kolike razlike zapravo mogu biti“, kaže ona.

Kognitivni naučnici poput Bender počinju da primećuju da ima još mnogo toga da se otkrije o odnosu između gestikulacije i učenja jezika.

Na primer, gestikulacije mogu da promene način na koji čujemo reči.

Ali ne znamo da li gestikulacija utiče na izbor reči ili obrnuto.

„Ono što mislim da je izuzetno uzbudljivo je – kakve kognitivne implikacije imaju te razlike?

„Kako deca koja odrastaju sa različitim prikazima brojeva uče da broje?

„U nekom trenutku, verovatno pre stotina hiljada godina, naši preci su počeli da broje i razvili su različite sisteme brojanja“, zaključuje Bender.

Brojanje na prste ne samo da može otkriti s kog kraja sveta dolazite, već može i rasvetliti kako smo naučili da razumemo koncept broja – kao deca, pa čak i kao vrsta.

Iako je brojanje na prstima lako kao jedan-dva-tri, u stvarnosti to nije tako jednostavno.


Pogledajte video o tome kako razgovarati sa ljudima koji veruju u teorije zavere

Teorije zavere i komunikacija: Kako razgovarati sa ljudima koji veruju u teorije zavere
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari