Rečni prevoz u Beogradu - rešenje za gužve u saobraćaju, ali uz detaljnu studiju 1Foto: Beta/Milan Timotić

Odbornici Grada Beograda nedavno su usvojili Odluku o javnom prevozu u linijskoj plovidbi i Strategiju razvoja javnog linijskog prevoza putnika na teritoriji grada za period do 2033. godine, a sagovornici Danasa slažu se da bi, uz prethodno planiranje i izvođenje detaljne studije, taj projekat mogao da ima pozitivan značaj za sve stanovnike Beograda.

Nakon usvajanja Odluke o javnom prevozu u linijskoj plovidbi, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić saopštio je da je ona važna jer će povezivati sve od Obrenovca do Grocke i sve do Zemuna, uključujući i Surčin, kao i da će se na taj način smanjiti broj autobusa i gužve na putevima. On je dodao da će ovu vrstu prevoza moći da koriste i putnici sa karticom za javni prevoz.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić kaže da je jedan od ključnih uslova razvoja javnog prevoza putnika u linijskoj plovidbi njegova integracija sa postojećim podsistemima javnog linijskog prevoza putnika u Beogradu.

„Ovom odlukom smo po prvi put odredili uslove za obavljanje javnog prevoza brodovima, obaveze prevoznika i putnika, obim i kvalitet usluga, kao i ko je dužan da obavlja kontrolu. Odluka predviđa da brodske linije mogu biti za linijsku plovidbu, ali i turističko-kružne linije“, izjavio je Radojičić.

Linije rečne plovidbe će se, kako navodi, utvrđivati u skladu sa potrebama stanovništva, registraciju će vršiti Sekretarijat za javni prevoz uz prethodno odobrenje Lučke kapetanije, a redovan prevoz brodovima obavljaće se od 6 do 22 časa, osim u danima kada plovidba nije moguća zbog vremenskih uslova.

Profesor Saobraćajnog fakulteta Vladislav Maraš kaže da će, ukoliko ideja zaista zaživi i ukoliko se prethodno sprovede adekvatna studija i istraže svi aspekti i mogućnosti tog vida prevoza, predstavljati veliko olakšanje za stanovnike udaljenih gradskih naselja kojima će se umnogome skratiti put do centra grada.

Takođe, kako smatra, uvođenje rečnog javnog prevoza rasteretilo bi drumski saobraćaj u Beogradu i sprečilo česte gužve i kolaps saobraćaja kakvom danas svedočimo.

On u razgovoru za Danas.rs ističe da je uvođenje rečnog podsistema javnog gradskog prevoza ideja koja već odavno postoji, kao i da bi korišćenje dve plovne reke pomoglo u smanjivanju gužvi u saobraćaju ali i doprinelo zaštiti životne sredine.

„Priroda nam je dala mogućnosti, imamo dve reke koje su sa stanovišta plovidbe odlične, a to ne iskoristiti je u najmanju ruku šteta. U periodima kada bude najveće zagušenje u saobraćaju, ako ljudi budu  koristili taj podsistem prevoza smanjiće se zagušenje na drumskim saobraćajnicama, smanjiće se zagađenje, povećaće se nivo zaštite životne sredine“, navodi Maraš.

On objašnjava da podsistem rečnog prevoza putnika mora da bude kompatibilan, odnosno integrisan sa ostalim podsistemima – autobuskim, tramvajskim i ostalima, inače bi, kako ističe, taj vid prevoza bio neodrživ.

„Javni gradski prevoz rekama je nešto sasvim opravdano, ali i nešto što treba pre svega dobro da se isplanira, a ne da se donose ad hoc odluke. Treba detaljno sagledati gde uvesti linije, kakve linije, koje brodove, gde da budu pristajališta, kakva se tražnja očekuje u smislu broja putnika koji bi se prevozili u toku dana. To sve mora da se istraži i ne može odoka ili nagađanjima da se predviđa. Mora da se uradi detaljna studija i tek tada mogu da se daju predviđanja“, navodi Maraš.

Jedan od udaljenih delova grada koji bi na ovaj način bio povezan sa centrom Beograda je Obrenovac, odakle nekoliko hiljada meštana svakodnevno prelazi veliki put do svog radnog mesta ili škole.

Među njima je i studentkinja Fakulteta političkih nauka Tijana Đorđević, koja u razgovoru za naš list objašnjava da se tema rečnog gradskog prevoza u Obrenovcu pominjala i ranije.

“Glavni razlog je bio i ostao rasterećenje postojećih trasa kojima Obrenovčani stižu do Beograda. U tom smislu, rečni gradski prevoz bi mogao da ima pozitivne efekte, jer na putu koji i dalje koristi najveći broj građana, a kojim saobraćaju linije 860, ima dosta problema. Na relaciji Barič-Umka, kod Dubokog, česte su saobraćajne nesreće, dolazi do kolapsa iz različitih razloga, pa su u takvim situacijama vozači autobusa prinuđeni da sačekaju da saobraćaj počne da se odvija normalno ili da traže alternative koje nekada traju koliko i čekanje u koloni”, ističe Đorđević i dodaje da kada dođe do potpune obustave saobraćaja, Obrenovčani su primorani da idu linijom 860i preko Surčina.

Prema njenim rečima, godinama se priželjkivalo, a priželjkuje se i dalje, rešenje za navedene probleme na kopnu.

“Morale bi da se uspostave i linije koje vode do stanica na obali, jer najvećem broju Obrenovčana obala i nije tako blizu da bi se do nje stizalo pešice. Osim toga, morala bi da postoji ozbiljna kontrola i prevoznika i putnika. To nije nešto što bi smelo da funkcioniše samo prvih nekoliko dana, kao što je kod nas slučaj sa svim novitetima. Bezbednost putnika u toj plovidbi, bilo linijskoj, bilo turističko-kružnoj koja se takođe najavljuje, mora da bude iznad svega, ne samo pred kamerama, već i onda kada se one isključe”, zaključuje Tijana Đorđević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari