Kada je krajem prošle godine objavljena lista 15 najbrže rastućih internet kompanija u Evropi, pored uspešnih predstavnika iz tradicionalnih centara visokih tehnologija poput Londona, Pariza i Stokholma, prvi put se našao i jedan „uljez“ iz Srbije.

Beogradski „Nordeus“ još nije proslavio treći rođendan, ali se kao najuspešnija domaća IT kompanija izborio za prestižno mesto osmislivši najpopularniju onlajn sportsku igru koju na internetu igra preko osam miliona ljudi širom sveta, uključujući i teritoriju Antarktika.

U vreme kada je sastavljena spomenuta lista u Srbiji je objavljena vest o padu vrednosti domaćeg informatičkog tržišta, koja je u delu javnosti protumačena kao znak opadanja srpske IT industrije u celini. Međutim, visokotehnološki startapi i izvoz softvera su ključni elementi koji danas čine neku IT industriju uspešnom i perspektivnom na duži rok, a Srbija je u toj disciplini godinama sve uspešnija. Kompanije kao što su Nokija, Epl, Dizni ili Bi-Bi-Si danas sarađuju sa mladim srpskim IT kompanijama i kupuju njihova programska rešenja koja uspešno konkurišu na globalnom tržištu tehnoloških inovacija. Naši najtalentovaniji stručnjaci i studenti vraćaju se iz inostranstva da bi radili u startapima širom zemlje, a prema ocenama relevantnih eksperata, srpska IT scena je verovatno najperspektivnija u celom regionu Jugoistočne Evrope.

Teško je ignorisati prednosti i potencijale informatičke industrije u odnosu na tradicionalne privredne grane. Početna ulaganja u jednu visokotehnološku kompaniju izgledaju kao školski džeparac u poređenju sa pokretanjem biznisa u građevinskoj industriji ili poljoprivredi – sve što je potrebno je nekoliko ljudi, računari, veza ka internetu i, naravno, odgovarajuće znanje. Na startap radionicama i akademijama koje organizuje SEE ICT okuplja se sve više ljudi koji traže moderna znanja za pokretanje visokotehnološkog biznisa, kao i partnere i investitore za svoje startape. Na ovim skupovima ćete doživeti energičnu, optimističnu i radnu atmosferu koja se ne viđa svakodnevno u Srbiji.

Dosadašnji uspesi domaćih IT preduzetnika, međutim, nisu rezultat sistematskog planiranja ili strategije, jer organizovana podrška u ovoj oblasti još ne postoji. Zato raduje nova inicijativa Ministarstva finansija i privrede koje je u saradnji sa predstavnicima IT sektora pripremilo i najavilo paket mera za pospešivanje ove retko uspešne privredne grane, koje će tokom nedelje biti razmotrene i na Vladi.

Reč je o podršci ključnim IT igračima – startapima, autsorsing firmama, razvojnim centrima multinacionalnih kompanija i podršci za izvoz originalnih proizvoda. Primeri Slovenije, Estonije, Čilea i Izraela pružaju uvid u način na koji male i srednje razvijene zemlje mogu da od svojih IT industrija naprave svetski poznate uspehe. Osmišljene mere podrške u Srbiji oslanjaju se na ova iskustva, pa se nude poreske olakšice, bespovratna sredstva do 25.000 evra po startap projektu, unapređenja zakonskog okvira i obrazovnih programa, kao i podrške inkubatorima i organizacijama koje se bave informisanjem i obrazovanjem IT preduzetnika. Reč je o glavnim elementima za razvoj podsticajnog okruženja za mlade koji imaju ideje, želju da rade i da sami kreiraju sebi posao. U okolnostima veoma visoke nezaposlenosti, posebno među mladima, i nemotivisanosti za preduzetništvo, podsticaj onima koji su spremni na rizik i hrabri da započnu sopstveni posao je ključan.

Put do novih IT „uljeza“ iz Srbije možda nije previše dug.

Autorka je izvršna direktorka SEE ICT

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari