Tridesetog jula 2008. ministarka pravde Snežana Malovićpotpisala je akt o izručenju Radovana Karadžića, najtraženijeg begunca na planeti posle Osame bin Ladena, Tribunalu u Hagu. Ministarka pravde je ovim potpisom i svojim prethodnim radom u Vladi Zorana Đinđića, pa potom u Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, objavila rat svim lažnim patriotama i „nosačima barjaka“.

U jednom dnevnom listu reaguje i „branilac Srbije i Srba“ advokat Radovana Karadžića i prijatelj doktora Dabića Aleksandar Vujačić, tvrdnjom da ministarka pravde „mora da odgovara“. A ko će da odgovara što je Srbija potrošila i troši silni novac u jurnjavi za njegovim klijentom i njemu sličnima?

Ona se usudila da krene u odlučnu reformu pravosuđa koja je konačno, posle osam godina akademskih i javnih rasprava, dobila svoj zakonski obris. Šesnaest zakona iz oblasti pravosuđa koje su koncipirali i predložili Snežana Malovići njen prethodnik na mestu ministra pravde Dušan Petrović, usvojeno je posle danonoćnih bahanalija u parlamentu. To što je ona bila u devetom mesecu trudnoće kada je branila zakone u Skupštini Srbije, prisiljena da sluša brakorazvodnu parnicu najveće opozicione stranke, kletve i bajanje, bila je njena obaveza, pa joj se ne može uzeti kao plus.

U februaru počinje odlučna borba protiv organizovanog kriminala, a SMS poruka koju Snežana Malovićdobija „Vidimo se pred vratima Vlade“, svakako ima svoje mesto u njenoj „krivici“. Međutim, njena krivica jeste što je kao ministarka pravde imenovana u Republičku izbornu komisiju, petnaest dana posle porođaja. Javnost nema razumevanja za nejasne pravilnike RIK-a, posebno u delu određivanja naknade za njihov rad.

Nedelju dana Snežana Malovićne silazi sa naslovnih strana. „Slučaj RIK“ ima nešto veći publicitet od Legijine predaje, a znatno veći publicitet od presude zemunskom klanu za gotovo sva nerazjašnjena ubistva u državi Srbiji.

Odbor za sukob interesa priseća se da treba da reaguje, iako u svim zemljama ovakvo telo ima preventivnu ulogu. Međutim, u našem slučaju, njegovo izjašnjavanje pojavljuje se tek kada su svi dnevni listovi o tome ponešto napisali. Uostalom, ko predlaže članove RIK-a, a ko ih bira? Dva dana posle izbijanja „Afere RIK“, predsednik Odbora za sprečavanje sukoba interesa u jednom dnevnom listu iznosi stav da u ovom slučaju, po njegovom mišljenju, nema sukoba interesa. Tome slično zaključuje i CeSiD, koji predlaže celishodniji Zakon o RIK-u, u skladu s najvišim pravnim standardima, mnogo razumljiviji i logičniji za građane Srbije.

Da li Administrativni odbor Skupštine ima ikakvu vezu sa Odborom za sukob interesa? Da li je praksa da ministri budu članovi RIK-a, a predsednici komisije sudije, počela sa Snežanom Malovići Sonjom Brkić?

Da je sklonost ka zaboravljanju u Srbiji karakterološko stanje nacije videlo se i po tome što se pomenuti Odbor ovom temom uopšte nije bavio kada je u RIK-u bio jedan ministar iz DSS. Tada je javnosti bila nezanimljiva uloga legalista u raspodeli budžeta. Javnost nije zanimala ni uloga legalista u raspodeli budžeta onda kada je navedeni ministar istovremeno primao tri naknade, u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, u RIK-u, u Komisiji za pravosudne ispite i, prema pisanjima pojedinih medija, na Pravnom fakultetu u Novom Sadu.

Zaboravljena je i odluka o sprečavanju sukoba interesa od 10. oktobra 2007. godine, u slučaju Zoran Balinovac, kojom je ustanovljeno da ovaj član Vlade nije u sukobu interesa. Gospodin Balinovac donedavno je bio uzoran član RIK-a.

I na kraju, činjenice: Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim delima stupa na snagu 1. marta 2009. Predlagač: ministarka pravde-Snežana Malović. Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije stupa na snagu 1. marta 2009. Predlagač: ministarka pravde Snežana Malović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari