O Šangajskoj listi, srpskoj nauci, a ponajviše o čabru

* Babićev stav, koji je najčešće i stav kreatora naučne politike, zasniva se na odokativnom nepriznavanju ili manjem vrednovanju stvarnih međunarodnih rezultata društvenih i humanističkih disciplina, koji se objavljuju u međunarodnim tematskim zbornicima i monografijama
Povodom teksta dr Miluna J. Babića "Univerzitet u Šangaju, a privreda u čabru" (Danas, 18. 07. 2017)

Ostavite komentar


  1. Ja se institucionalnog finansiranja nake plašim kao zmije. Zamislite da vam direktor neke ustanove, koji je navede, politicki podanik odredjuje vrstu i količinu istraživanja. Mnogi nasi majcini sinovi kćeri, koji su uz pomoc projektnog sistema izbili iznad površine vode, ne bi dosli u situaciju ni da napisu a, zbog polit-direktora i "neprikosnovenih veličina" koji su sistemom ja tebi-ti meni i uz podrsku raznih politickih struktura dosli do profesorskih i savezničkih funkcija. Da ste nekada bili asistent na pravnom, ili ekonomskom fakultetu smanjili biste svoj doživljaj!

  2. Nakon ove reakcije, ponovo sam procitala tekst profesora Babica, cije osvrte u Danasu uvek rado citam jer se svojim kvalitetom, kulturom i pristojnoscu bitno razlikuju od ostalih "smatranja" kojima razni skribomani opterecuju stranice stampe, a bogme i tekevizija. I zakljucila sam da se savetnica Pavicevic u svemu slaze sa prof. Babicem, izuzev sto za osobu tog stepena obrazovanja koristi neprimerene postaoalice tipa "…ali ostaje nejasno da li je on svestan ovog uzročno-posledičnog odnosa." Ja imam utisak da je koleginica Pavicevic svojom reakcijom na odlican tekst prof. Babica samo htela da se pokaze i istakne. No ne bih iskljucila mogucnost da podrzacajuci Babiceve stavove ona zeli sa utice na javnost kako bi zastitila svoju poziciju u institutskoj hijerarhiji koju je na neki nacin stekla.

  3. Samo jedno pitanje: koliko A. Pavićević ima radova na SCI listi? Koliko zaposlenih u tom institutu ima radove na SCI listi? Na SCI listi ima časopisa i časopisa iz antropologije i etnologije.

  4. Kada bi ja kojim slučajem imao uticaja na naučno-tehnološki razvoj, ja ne bih uopše vrednovao ništa što ekonomisti, pravnici, istoričari, plitolozi i ostali društvenjaci objavljuju na domaćem terenu. Njih treba isterati iz zavetrine u kojoj žive decenijama i svojim "naučnim doprinosima" zaluđuju narod. Pogledajte gde nam se nalazi ekonomija, gde nam je pravna praksa, ko uvažava "naše istoriske istine"? Pogledajte kako nam funkcioniše državni aparat u kome caruju razni Vučići, Neše, Maje, Zorane, Mali, Nikolići, i ostali poznati pravnici i ekonomiste.

  5. Nije dobro da svako vidi samo sebe ili svoju oblast.
    alo raspravljamo o tome gde nam je etika.
    Negativna selekcija je učinila svoje. Kvalitet zamenjujemo kvantitetom.

  6. Savremena praksa govori da male zemlje u koje spada Srbija ukidaju naučne institute koje finansira država i ostavljaju samo one koji mogu sami na tržištu da obezbede svoje funkcionisanje. Obično, istraživače sa instituta koji isponjavaju univerzitetske kriterijume, prebacuju na odgovarajuće univerzitetske katedre, povećavajući njihov kapacitet i unutrašnju konkurenciju. Da ne nabrajam zemlje iz bližeg i daljeg okruženja, koje ekonomski znatno bolje stoje od Srbije koje su na taj način rešile problem instituta. Instituti u Srbiji su obično replike pojedinih univerzitetskih katedri i bez ikakvog stvarnog značaja za privredu i društvo. Ukidanjem državnih naučnih instituta, samo po osnovu eliminisanja institutskih direktorijuma i administracije iznosila bi samo u prvoj godini preko milion i po evra.

  7. Neverovatno! Ko u klin, ko u ploču! Autorka je pokazala 1.da se sistem koji koji je napravio toliku štetu u srpskoj nauci ne može smatrati pobedničkim 2. da društvene, a posebno humanističke nauke imaju drugu vrstu rezultata i da naučni časopisi nisu jedino mesto gde društvenjaci i humanističari objavljuju 3. da je dosta bilo sa praksom da mašinci sude o istoriji i antropologiji. ISI lista nije relevantna lista za humanističke nauke! Časopisi iz antropologije koji se tamo nalaze mahom su iz domena fizičke antropologije ili pak etnologije južne Amerike, Azije, Afrike… Poverenje, uvažavanje i razumevanje nam je neophodno, drage kolege, a ne apriorno osuđivanje drugačijeg stava.

  8. @Sava Istoričar Autorka nista nije pokazala ni dokazala. Ona je kao i Vi pokazala netoleranciju, nekulturu i zalju sa svoj interes i istinu predstavi kao opšti. Morate svi vi na svetsko tržište znanja da se borite da dokažete vaše istine kojima trujete gradjane koji vas finansiraju.

  9. Ovde se vodi još jedna rasprava koja nema uvid u celinu. Tekstovi Babića i Pavićevićeve u suštini govore isto, samo što je Pavićevićeva naglasila loše posledice aktuelnog sistema finansiranja i "podsticanja" nauke i, što je i logično, stala u odbranu svoje struke. Međutim, u našoj naučnoj zajednici postoji veliko nerazumevanje između naunika iz razičitih oblasti, na šta Pavićevićeva takođe ukazuje. Definitivno ima onih koji kada se spomene ISI lista doživljavaju egzaltaciju i toliko insistiraju na njoj da ne vide ništa drugo u krugu argumenata. Predlažem im da pogledaju malo kako naučnice zajednice u drugim zemljama, misle o toj listi, a predlažem i da pogledate šta o toj listi, a u vezi sa rednovanjem humanistike kažu sami kreatori liste (što uostalom Pavićevićeva i spominje).Naučni sistem Srbije se raspada, vredni i pametni ljudi odlaze, mnogi zloupotrebljavaju sistem vrednovanja, a učesnici ove diskusije se prave da to ne vide. A možda zaista i ne vide, jer ne žele da pogledaju "preko plota".

  10. ne idu daleko, bilo to u Srbiji ili svetu.
    ozda ““malo dalje““ u dupetima Dodika, Vucica, bivseg Nikolica, bivseg nesvrstanog Jeremica!

Ostavite komentar


Reakcije

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Ana Ćurčin, muzičarka

Danas predstavlja pokušaj objektivnosti i relavantnosti prema nekakvoj istini koja bi trebalo da bude jedna vodilja kada je žurnalistika u pitanju.