Napreduje li srpski Davos 1

„Kao nikada do sada“, „po prvi put ova vlada…“ i „svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo“.

Sa ovih nekoliko fraza kojima su predstavnici Vlade (premijer, sedam ministara, guverner NBS i mnogobrojni državni sekretari i pomoćnici ministara) obasipali više od 1.100 gostiju mogla bi se opisati atmosfera na 24. srpskom Davosu, kako su pre nekoliko godina novinari od milošte prozvali Kopaonik biznis forum.

Iako je bez sumnje Vlada imala ekonomske uspehe u prošloj godini pre svega sa smanjenjem deficita i ekonomskim rastom, najvećim od 2008. ali ipak ispodprosečnim u odnosu na region, takođe nema sumnje da je ovo posledica i predstojećih predsedničkih izbora u aprilu. Nešto kritičkiji tonovi i upozorenja na rizike došla su od strane Fiskalnog saveta, Svetske banke i nekih panelista poput Šukija Glajtmana, oca startap revolucije Izraela, koji je poručio da kao investitor nikad ne bi uložio pare u Srbiji.

Utisak je da je ovogodišnji Forum potvrdio dominaciju države nad privredom. Nakon obraćanja ministara na panelima, sale bi se naglo praznile kao da su prisutni došli da čuju poruke Vlade i da im od toga u dobroj meri zavisi biznis. Takođe, tradicionalni i javnosti dobro poznati domaći privrednici nisu dobili previše prostora, a nekada najatraktivniji tajkunski panel ostao je samo bleda senka nekadašnjeg i po (finansijskoj) težini govornika i po prisustvu publike. Umesto njih, mnogo više mesta na podijumu dobile su multinacionalne kompanije. Da su strane kompanije potisnule domaće privrednike u defanzivu govori i opaska Zorana Drakulića, predsednika kluba Privrednik, kako je „država zbog Ikee pomerila naplatnu rampu, a jednom našem privredniku ne da da investira 350 miliona evra“.

Takođe, nastavljajući pozitivan trend od pre dve godine, prostor su dobile i mlade, nepoznate, a brzorastuće tehnološke kompanije. Uopšte, organizatori su, verovatno po ugledu na originalni forum na Davosu, kao jednu od glavnih tema postavili digitalnu revoluciju, koja će prema opštoj oceni doneti promene u poslovanju koje se mogu meriti sa revolucijom koju je izazvala parna mašina. I sada kao i tada neće se promeniti samo hardver, mašine i alati, već i softver, odnosno sam način razmišljanja ljudi. Ova tema se provlačila ne samo na panelima posvećenim digitalizaciji i IT biznisu, već i državnoj upravi, bankarstvu i nauci.

Na kraju, treba pohvaliti i organizaciju Foruma, više od 120 novinara je imalo dobre uslove za izveštavanje, a nije promakla činjenica i da je pano sa imenima sponzora puniji nego prošle godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari