U BiH sve po starom 1

Najzadovoljniji posle održanih izbora mogu da budu oni koji se zalažu za unitarnu Bosnu i Hercegovinu koja je poslednji put postojala u SFRJ, i kakvu su sanjali – ovaj put malo drugačiju – u vreme rata i posle Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Takva BiH će po svoj prilici ostati samo u snovima jednog dela građana, zašto ne biti precizan, pretežno onih bošnjačke nacionalnosti.

Na neki način „bosanski patrioti“ sada imaju većinu u Predsedništvu BiH. NJihovim glasovima za ovo tročlano telo izabrani su kandidat Stranke demokratske akcije Šefik DŽaferović, za „člana iz redova bošnjačkog naroda“, i kandidat Demokratske fronte Željko Komšić, za „člana iz redova hrvatskog naroda“. Razume se da će Komšić to biti samo nominalno jer je činjenica da je većina Hrvata u BiH glasala za kandidata Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića. Hrvatski premijer Andrej Plenković u pravu je kada kaže da su Bošnjaci izabrali Hrvatima člana Predsedništva BiH – ne prvi put.

Prvi Komšićev potez posle objavljivanja izbornih rezultata je najava da će se zalagati da BiH tuži Hrvatsku zbog spora oko mosta na Pelješcu. A frustrirani bosanski Hrvati koji su uz Čovića najavljuju blokade institucija. Posle ovakvog izbornog rezultata nade u osnivanje „trećeg entiteta“ će biti još tanje.

Međutim, iako je ovde bez sumnje reč o gaženju izborne volje dela građana BiH, slučaj govori i o nakaradnosti Dejtonskim mirovnim sporazumom utvrđenih prava tri „konstitutivna naroda“. Neposredno posle rata takvo, na etničkoj podeli zasnovano rešenje, je svakako bilo neizbežno, ali sa protokom vremena pokazalo se kao sputavajuće za normalan razvoj BiH. Ko još danas pominje presudu Sejdić-Finci u kojoj je „utvrđeno“ da u Bosni, osim Bošnjaka, Srba i Hrvata žive i drugi građani, nevažno jesu li baš Romi i Jevreji?

Izbori su po ko zna koji put potvrdili disfunkcionalnost BiH kao države. Građanskog rešenja nema, etnički rovovi u najboljem slučaju stagniraju, ako se ne produbljuju. Izabrani „predstavnik srpskog naroda“ – a i kremaljskog – Milorad Dodik sigurno neće raditi na građanskom rešenju. Već je govorio da neće ni ići u Sarajevo, pa onda da hoće, i da će uneti srpsku zastavu u Predsedništvo… Posle brojnih premijerskih i predsedničkih mandata, na kraju najnovijeg 2022. napuniće punih 16 godina na vlasti. Takva je bila volja glasača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari