Dvadeset tačaka za borbu protiv korone epidemiologa Predraga Đurića 1Foto: Privatna arhiva

Epidemiolog dr Predrag Đurić napisao je dva opširna teksta za portal 021.rs u kojima se kroz 20 tačaka osvrnuo na pandemiju i na ono što bi trebalo da bude urađeno, kako bismo se uspešno izborili sa korona virusom.

Epidemiolog Đurić navodi da bi borbom protiv korona virusa trebalo da upravlja Operativni štab, sastavljen od stručnjaka, a ne Krizni štab, koji je savetodavno telo Vlade Srbije.

On predlaže i uvođenje solidarnog poreza kako bi se pomoglo najugroženijima, jer pandemija ne pogađa sve jednako.

U autorskom tekstu za 021.rs epidemiolog dr Predrag Đurić navodi 20 tačaka u borbi protiv pandemija korona virusa, predlažući poteze koji bi mogli da se sprovedu kako bi se smanjio broj zaraženih.

Kako navodi, cilj njegovog pisanja i predstavljanja 20 tačaka nije neposredna primena, već iniciranje dijaloga. Kako dodaje, detaljnu razradu predloženih mera, za koje smatra da sadrže i manjkavosti i nesavršenosti, trebalo bi da uradi tim stručnjaka za svaku oblastan, nezavistan od vlasti i sa profesionalnim kredibilitetom.

Đurić smatra da bi svi postojeći podaci trebalo da se prikazuju na dnevnom nivou, pogotovo distribucija u odnosu na specifične kolektive – zdravstvene radnike, domove za stare.

Posebno je značajno da se razdvoje prva PCR testiranja od ponovnih testiranja, seroloških i testiranja putnika, smatra ovaj epidemiolog.

Đurić je stava da epidemijom treba da upravlja Operativni štab, što Krizni štab nije, jer je on samo savetodavno telo Vlade.

Operativni štab treba da bude sastavljen od vodećih profesionalaca koji će se tokom pandemije posvetiti isključivo ili prvenstveno radu u štabu – na upravljanju pandemijom.

Dvadeset tačaka za borbu protiv korone epidemiologa Predraga Đurića 2
Foto: FoNet/ Vlada Slobodan Miljevic (Arhiva)

Operativni štab čine profesionalci od kojih svako ima svoje posebno zaduženje. Tako je neko zadužen za prikupljanje podataka, informisanje javnosti, koordinaciju službi, pravne poslove, etičke dileme, nabavke…

Celokupna komunikacija državnih tela sa javnošću treba da se sprovodi kroz Operativni štab, odnosno njegovih članova zaduženih za komunikaciju.

Oni su dužni da građanima daju potpune i istinite informacije, kao dopunu seta podataka koji se dnevno ažurira na sajtu IZJZS.

„Svi državni funkcioneri i službenici dužni su da u svakom momentu u javnosti, uključujući i otvoreni prostor, gostovanje u medijima i slično, da nose masku. Svakom od njih koji ne koristi masku u navedenim situacijama, funkcija treba automatski da prestane, uz zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije tokom narednih deset godina“, piše Đurić za 021.rs.

Kada je u pitanju vakcinacija, Đurić poručuje da ona mora da bude dobrovoljna, te da nijedan delatnost ili aktivnost ne mogu da budu uslovljene prethodnom vakcinacijom.

„Sa pripremom logistike za vakcinaciju treba početi odmah. To podrazumeva izradu planova za prioritetnu vakcinaciju, određivanje vakcinalnih punktova, transport i čuvanje vakcine, itd. Građani moraju da dobiju potpunu informaciju o potencijalnim neželjenim efektima i nuspojavama i treba im pružiti priliku da sa profesionalcima razgovaraju o svojim nedoumicama i strahovima, kako bi doneli informisanu odluku“, piše Đurić za 021.rs.

On navodi da bi svi zaposleni morali da ostanu kod kuće tokom dve nedelje, kako bi se zaustavio trenutni razarajući talas pandemije.

„Oni koji ne mogu svoj posao da obavljaju od kuće, morali bi da budu dodatno plaćeni za rad pod povećanim rizikom. Po isteku od dve nedelje, oni zaposleni koji posao mogu da obavljaju od kuće nastavili bi da rade od kuće sve do kraja pandemije. Oni čiji posao ne može da se obavi od kuće, postepeno bi se vraćali na radno mesto, nakon što sanitarna inspekcija i službe medicine rada procene da je poslodavac ispunio sve neophodne mere za sprečavanje prenošenja virusa“, navodi Đurić.

Đurić navodi da pandemija ne pogađa sve ljude jednako, već da su pod najvećim udarom oni najranjiviji, najsiromašniji i oni koji žive od svog rada.

„Uz to, značajnim delom posledice pandemije su rezultat višegodišnjeg nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kao i druge delatnosti koje unapređuju kvalitet života i zdravlje građana, zarad subvencionisanja privrednih društava. Konačno, postoje i dobitnici tranzicije – pojedinci i privredna društva koja uvećavaju svoju dobit i bogatstvo tokom pandemije“, navodi Đurić.

Đurić predlaže uvođenje solidarnog poreza od 20 odsto na dobit preduzeća u 2020. godini koja je veća od 200,000 evra i progresivno za veće dobiti.

Takođe, predlaže i uvođenje solidarnog poreza za 2020. godinu na lično bogatstvo od 20 odsto na lično bogatstvo veće od 200.000 evra (izuzimajući jednu nekretninu i jedan automobil do 30.000 EUR) i progresivno za veće bogatstvo, uzimajući u obzir porodično stanje.

Rad kovid ambulanti se mora tako organizovati da pacijenti ne čekaju na pregled, uključujući onlajn i telefonsko zakazivanje, kućne posete, poručuje epidemiolog.

Kretanje građana ne treba da se ograničava, smatra Đurić. Treba potencirati držanje rastojanja i nezadržavanje u grupama, kao i izbegavanje zatvorenih prostora. Treba preporučiti nošenje maski na otvorenom za osobe u povećanom riziku.

Dvadeset tačaka za borbu protiv korone epidemiologa Predraga Đurića 3
Foto: BETAPHOTO/EMIL VAS/EV

Kada su u pitanju verski obredi, oni bi trebalo da se obustave na dve nedelje, a nakon toga da se nastave uz prethodnu dozvolu sanitarne inspekcije o pridržavanju mera, koje uključuju označena mesta u objektu na kojima moraju da stoje vernici, obavezno nošenje maski, zabrana upotrebe zajedničkih predmeta (npr. kašike, ljubljenje predmeta…).

„Obredu, koji mora biti prethodno najavljen, mora da prisustvuje komunalni inspektor ili policajac, obučeni pripadnik komunalne policije ili policije. U slučaju nepridržavanja mera, verski objekat se zatvara na period od godinu dana, a odgovorna lica krivično odgovaraju“, navodi Đurić.

Sva porodična okupljanja bi trebalo da budu ograničena na članove istog domaćinstva i roditelje, decu, unuke koji žive u različitim domaćinstvima, kao i na partnere.

Izuzetak čine stare i bolesne osobe koje žive same, kojima se treba omogućiti posećivanje određenog broja najbližih osoba.

Svih 20 tačaka u borbi protiv pandemije koronavirusa i predloge koje navodi epidemiolog dr Predrag Đurić, možete da pročitate na linkovima OVDE i OVDE.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari