Borba države sa lažnim vestima licemerna i šizofrena 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajković

Sama država plasira toliko lažnih vesti da bi formiranje posebne radne grupe za odbranu od njih samo stvorilo dodatne lažne vesti.

Najbolje da se država u to ne meša. Jer, kada se oni umešaju u nešto, to onda postane još veći problem. Državni funkcioneri najviše intervjua, izjava i gostovanja imaju u medijima koji forsiraju lažne vesti, tako da je „borba“ koju najavljuju licemerna i šizofrena – kaže za Danas glavni i odgovorni urednik NIN-a Milan Ćulibrk, komentarišući izjavu ministra Nenada Popovića da je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću prosledio predlog o formiranju radne grupe za odbranu od lažnih vesti.

Ćulibrk podseća da su omiljeni mediji predstavnika vlasti u Srbiji upravo oni koji prema odlukama Saveta za štampu imaju najviše kazni za kršenje etičkih i profesionalnih standarda. U pitanju su tabloidi, a pritom je, prema mišljenju našeg sagovornika, sve otišlo toliko daleko, da se plaši da povratka nema.

Priču o borbi protiv lažnih vesti nedavno je započeo upravo predsednik Srbije Aleksandar Vučić, stavljajući u isti koš proteste protiv poskupljenja goriva, nestanak novinara iz Bele Crkve i navodno zagađenje beogradskog vodovoda. Pritom nije pomenuo lažnu vest koju je plasirao provladin tabloid Informer, da je u koloni vozila koja su stajala na putu zbog protesta preminula beba. Za vlasnika tog tabloida Dragana J. Vučićevića predsednik je uvek imao samo reči hvale. Interesantno je da je Informer na brojnim medijskim konkursima dobio najviše novca od države a da je, sa druge strane, imao najveći broj lažnih vesti u protekloj godini, više od jedne dnevno, u proseku.

Predsednik NUNS-a Slaviša Lekić podseća da u normalnom svetu gotovo 80 odsto informacija, tj. vesti dolazi iz institucija – vlade i parlamenta, državne uprave, sudova, stranaka pa i NVO sektora, „dok se kod nas 90 odsto važnih vesti pravi u vili Bokeljka“.

– Naši mediji ne izveštavaju, oni prenose „vesti“ koje lansiraju političari. Portal Istinomer, koji skoro deceniju promoviše odgovornost za javno izgovorenu reč, prošle godine je ocenio oko 140 izjava 32 domaća političara i javna funkcionera: od ukupno 92 ocene u kategoriji istinitosti, političari su u 83 odsto slučajeva govorili neistinu. Nemam ideju kako će radna grupa protiv širenja lažnih vesti delovati protiv sebe same – kaže Lekić za Danas.

Novinarka KRIK-a Vesna Radojević koja se najviše bavi otkrivanjem lažnih vesti, postavlja pitanje koga država želi da proglasi kao centar širenja lažnih vesti – državne tabloide ili istraživačke novinare. Priču o odbrani protiv lažnih vesti vidi kao lažnu zainteresovanost za medijsku pismenost građana.

– Država i sada kroz zakonske okvire može da se bori protiv lažnih vesti, ali to ne čini. Štaviše, javno o urednicima tabloida koji svakog dana krše Kodeks novinara Srbije govore da su časni i pošteni ljudi. Kada se uzme u obzir da se takvi mediji finansiraju preko konkursa lokalnih samouprava ili državnih preduzeća, ne ostaje mi ništa drugo do sumnji u iskrene namere vlasti da se uhvate u koštac sa ovim problemom – ističe Radojević za Danas.

Ideju o formiranju radne grupe za borbu protiv lažnih vesti novinarka Vremena Tamara Skrozza vidi kao samo jednu u nizu onih koje bi trebalo da poprave imidž Aleksandra Vučića u Briselu, da ga prikažu kao velikog reformatora koji se – uprkos zlim jezicima – zalaže za slobodu govora i podizanje nivoa medijskog profesionalizma.

– Istovremeno, to je jako opasna ideja, najava veće kontrole društvenih mreža, onlajn izdanja i medija kritički orijentisanih prema vlasti. Stalno pominjanje lažnih vesti je takođe jedna od manipulacija: kukaju o lažnim vestima i tako bacaju građanima pesak u oči i istovremeno plasiraju neistine o Liberiji, nalazima Venecijanske komisije, ili zaključcima raznoraznih izveštaja EU – smatra Skrozza.

Inicijativu ministra Popovića urednik BIRN-a Slobodan Georgijev ocenjuje kao opasnu.

– Država ne sme da uređuje medijski sadržaj. Bilo bi bolje da se i sada kloni toga jer već radi na uređivanju kroz distribuciju novca. Popović je verovatno video nešto slično u Rusiji pa bi i on „da potkiva“. Bilo bi bolje da država prestane sa subvencioniranjem tabloida i to bi bilo dovoljno u borbi protiv lažnih vesti – zaključuje Georgijev.

Osim formiranja radne grupe, postoji ideja da ona dobije i institucionalni oblik. Kako bi to izgledalo, s obzirom da su najveći proizvođači lažnih vesti istovremeno najjači saveznici ove vlasti, pokazaće vreme.

Tabloidi najveći saveznici vlasti

– U borbi protiv lažnih vesti predstavnici vlasti ne spominju tabloide, jer su im oni najveći saveznici i najjača politička oruđa. Zahvaljujući tabloidima i njihovim lažnim vestima, ova vlast i dobija izbore, a Srbija je zemlja kakva jeste – kaže Tamara Skrozza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari