Branislav Ivković pre dve decenije bio u žiži interesovanja zbog finansijskih malverzacija 1Foto: Danas

Bivši visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije, Branislav Ivković, ovih dana je bio u žiži medijskog interesovanja zbog njegove uloge u hapšenju Slobodana Miloševića 2001. godine, oživljenog kontroverznim TV serijalom Porodica, a pre dve decenije zbog finansijskih malverzacija u vreme jednog od dva ministarska mandata u Vladi Srbije.

„Sektor finansijske inspekcije i kompenzacija Ministarstva finansija i ekonomije podneo je 29. marta ove godine Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv Branislava Ivkovića, potpredsednika Socijalističke partije Srbije, ministra Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije, od 1. januara 2000. do 24. oktobra iste godine… zbog osnovane sumnje da su izvršili krivična dela zloupotrebe službenog položaja“, preneo je Danas vest o teškim optužbama protiv čoveka čija je partijska karijera u SPS bila puna uspona i padova, kao i krivičnim prijavama protiv dvoje njegovih saradnika u periodu dok je raspolagao novcem poreskih obveznika.

Čitaocima su na istom mestu predočeni podatak da će Ivković biti i prekršajno gonjen zbog nepravilnosti u korišćenju budžetskih para i rezultati pretresanja njegovih protivzakonitih radnji.

Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.

„Na dugačkom spisku nepravilnosti koje su u trošenju sredstava Ministarstva pronašli finanijski inspektori Milena Bošković i Slobodan Simić najbrojnije su vezane za finansiranje rada i plaćanje usluga za račun Socijalističke partije Srbije sa Posebnog računa nauke i tehnološkog razvoja, preko kojih se realizuju naučno istraživački programi. Na ovaj način je, navodi se u prijavi, ‘finansiran rad SPS prenosom žiralnih sredstava u iznosu od 98.600 dinara, plaćanjem oglašavanja u dnevnim listovima i nabavkom reklamnog materijala u iznosu od 366.773 dinara dinara i nabavljena oprema u vrednosti 214.800 dinara’, odnosno ukupnom iznosu od 680.193 dinara“.

Objavljeno je i obrazloženje privrednog prestupa stavljenog na teret smenjivanog pa na odgovorne stranačke pozicije vraćanog profesora Građevinskog fakulteta i njegovih pomagača u protežiranoj raspodeli opšteg dobra.

„Umesto knjigovodstvene evidencije Ministarstvo je za poslovanje ostvareno preko ovog računa ustrojilo vanknjigovodstvenu evidenciju koja je neuredna i neažurna i koja ne omogućava praćenje izvršenja finansijskog plana Ministarstva za 2000. godinu“, pisao je tada naš list, na čijim stranicama je osvanuo i takstativni spisak spornih uplata, sa sve datumima tih transakcija, žiro računima preko kojih su obavljane, namenom i korisnicima, među kojima su najčešće bili SPS, odnosno preduzeća i druga pravna lica povezana sa tom partijom.

Na listi povlašćenih je bila i Srpska radikalna stranka, čiji su neki viđeniji članovi osnovali danas vladajuću Srpsku naprednu stranku. Posle neuspelog pokušaja da zagospodari SPS-om nakon Miloševićevog izručenja Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu i fijaska kandidature na izborima za predsednika Srbije 2002. i 2004. godine, te kratkog angažmana u svojoj Socijalističkoj narodnoj stranci, ovaj isključeni član SPS se 2012. godine učlanio u SNS.

Za ovakvu zloupotrebu službenog položaja nikada nije odgovarao, čak je do danas ostalo nepoznato da li su ikada pokrenuti krivični i prekršajni postupak na osnovu prikupljenih dokaza.

Zato je glasno i jasno oslobođen optužbi da je kao nekadašnji ministar, sa mesta predsednika Komisije za dodeljivanje stanova republičkim funkcionerima, sa jednom članicom pomenutog tela omogućio Mihalju Kertesu da dobije kuću u Beogradu, iako je u tom trenutku imao adekvatno stambeno rešenje.

„Sudsko veće je obrazložilo da dokazi tužilaštva nisu bili dovoljni da potkrepe optužnicu. Takođe, naveli su kako su, s obzirom na dužinu ovog suđenja, odlučili da donesu presudu i da ne dozvole da slučaj ode u istoriju bez presude – što se već desilo sa delovima optužnice koji su zastareli“, izvestili su mediji 2018. godine o neslavnom epilogu suđenja započetog deceniju i po pre toga, sa nekoliko menjanja optužnice, čak pet vraćanja procesa na početak i (uglavnom zbog nepojavljivanja svedoka) više od 50 neodržanih ročišta u međuvremenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari