Deca u medijima najćešće u incidentima i hronici 1Foto: Aleksandra Popović

Mladima se šalje poruka da će se lakše naći u medijima ako su bili akteri nekog incidenta nego ako postignu neke pozitivne rezultate i dostignuća, poručio je Marko Nedeljković, predsednik Centra za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost (CEPROM) na seminaru za novinare koji je završen danas.

Kako je Nedeljković naveo, to je posledica izveštavanja medija o deci koje je nezainteresovano, negativno i senzacionalno.

Nedeljković je izneo ovakav zaključak povodom rezultata istraživanja „Medijska slika dece u Srbiji 2018.“ koje je realizovano u periodu od 20. jula do 1. oktobra ove godine. Posle predstavljanja rezultata istraživanja CEPROM je organizovao dvonevni seminar za obuku novinara za profesionalnije izveštavanje o ovoj temi.  Seminar su otvorili Marko Nedeljković i profesor novinarstva na Fakultetu političkih nauka dr. Veselin Kljajić.

Milorad Ivanović iz Dart centra za novinarstvo i traume iz Njujorka govorio je na temu kako intervjuisati decu koja su žrtve zločina ili akteri incidenata i kako izveštavati o deci u tekstovima i prilozima sa negativnom konotacijom.

– Ukoliko je novinar o deci izveštavao na neprofesionalan način to može ostaviti teške negativne posledice na život deteta. Zbog toga je neophodno da novinari nauče posebne tehnike razgovora sa decom, po svaku cenu moraju izbeći da traumatizuju dete, objasnio je Ivanović.

Lidija Tomić sa Dojče vele akademije govorila je o inovativnim načinima izveštavanja o deci i za decu, o tome šta nove generacije očekuju od medija, kako ih konzumiraju, šta ih zanima i koje sadržaje prate.

– Primeri dobre prakse upućuju na to da su najuspešniji oni mediji koji ne samo da izveštavaju o deci i za decu, nego ih dugoročno i kroz različite medijske kanale uključuju u proizvodnju svojih sadržaja. Potrebno je duboko analizirati koje su to teme koje zanimaju različite ciljne grupe dece, a zatim te teme osmotriti njihovim očima i prilagoditi novinarski jezik njihovom uzrastu. Još veće napore treba uložiti u tehnološki razvoj i u pronalaženje kanala kojima se može dopreti do tih ciljnih grupa, objasnila je Tomić.

Prof. dr Veselin Kljajić govorio je o značaju profesionalnih standarda prilikom izveštavanja o deci navodeći preporuke koje je dala i Međunarodna federacija novinara za pristupanje ovakvim temama.

– Tekstovi o deci u srpskim medijima su prepuni zloupotreba, uglavnom neprofesionalni a takvo izveštavanje nije pomoglo deci ni roditeljima a nije pomoglo ni da nadležne institucije reaguju kažnjavanjem i prevencijom budućih slučajeva. Što je najvažnije izostala je interpetacija a umesto konteksta novinari boje svoje tekstove senzacionalizmom, kritikovao je Kljajić.

Gordana Novaković ispred Saveta za štampu predstavila je etičke standarde i govorila o slučajevima i žalbama povodom neprofesionalnog pisanja medija o kojima je Savet odlučivao.

– Sve što je u domenu crne hronike koja je inače problematična u našim medijima, postaje još gore u smislu kršenja kodeksa kada se izveštava o deci, naglasila je Novaković.

Jadranka Milanović ispred UNICEF Srbija govorila je o dečijim pravima i dala smerinice te organizacije za poštovanje propisa i regulative koja se odnose na decu. Ona je ukazala da mediji umaju moć da ukažu na neki sistemski problem ili fenomen ali da moraju biti edukovani kako da te kapacitete iskoriste na pravi način.

– Svi znamo da dnevne novine nisu primarno namenjene deci, ali to ne znači da ne treba da dižu svest javnosti o okolnostima u kojima deca žive i o uzrocima brojnih problema sa koji se suočavaju. Pojedini novinari i urednici tvrde da je seznacionalizam jedan od načina da se skrene pažnja javnosti. Međutim, takva vrsta izveštavanja možda može jedan konkretan slučaj da učini vidljivijim, ali da biste zaista inicirali neke pozitivne promene, neophodno je da se analizira kontekst, da se ustanovi zašto ti problemi postoje, koji su uzroci konkretnog problema, recimo nasilja nad decom ili siromaštva, ukazala je Milanović.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta koji sprovodi Centar za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost (CEPROM), a koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu i ovom tekstu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari