"Epopeja petroleja": Kako su Kinezi prvi uočili značaj nafte 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Na današnji dan 1940. godine list Pravda pisao je o nedostatku medicinskog osoblja u Strumici, dok je list Vreme pisao o otkriću petrolejske lampe.

U svojoj izvanrednoj knjizi ‘Epopeja petroleja’ Esad Bej piše o istoriji petroleja i početku njegovog eksploatisanja, prenosi list Vreme.

Iako deluje neobično, mnogi stari narodi koji žive u zemljama koje su veoma bogate naftom nisu istoj pridavali skoro nikakav značaj i nisu je iskoristili u neke značajnije svrhe.

Prvi ljudi koji su primetili značaj nafte bili su Kinezi. Njima je nafta privukla pažnju iz razloga što Kina nije zemlja koja je bogata naftom, te ih je ova tečnost zainteresovala.

"Epopeja petroleja": Kako su Kinezi prvi uočili značaj nafte 2
Foto:Screenshot/digitalna.nb.rs

Oko dvesta godina pre Hrista jedan imperator iz dinastije Čin izdao je naređenje da se u zemlji izrade velike sonde za dobijanje soli. Bušenja su trajala sedam godina, a pojedine sonde su dostigle dubinu od čak tri hiljade stopa.

U početku bušenja radnici i istraživači nisu petroleju davali nikakvu važnost jer je za njih do tada petrolej bila neobična i prljava tečnost.

Nakon mnogo istraživanja, kineski naučnici su došli do zaključka da ova tečnost veoma lako gori ispuštajući mnogo svetlosti.

Kineskim inženjerima nije bilo teško da konstruišu petrolejsku lampu, te je imperator koji je potencirao bušenje radi izrade velike sonde bio prvi čovek čije su odaje bile osvetljene petrolejskim lampama.

Pošto Kinezi nisu znali da naprave destilat nafte, oni su je davali bolesnicima kao lek, a ovaj stari običaj se održava i danas u pojedinim krajevima.

Osvajanje kineskog tržišta predstavljalo je jedan od najvećih uspeha petrolejskih kompanija uopšte.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke. 

Vardarska banovina ima svoje specifične kulturne i zdravstvene probleme, prenosi list Pravda.

Budući da u Vardarskoj banovini cirkuliše veoma povoljna klima, ta oblast je pogodna za uzgoj pamuka, najaromatičnijeg duvana i pirinča. Osim toga, u Strumici preko leta mogu se očekivati i dve žetve.

"Epopeja petroleja": Kako su Kinezi prvi uočili značaj nafte 3
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Ovog leta od strane Higijenskog zavoda u Skoplju u saradnji sa Centralnim higijenskim zavodom u Beogradu, ispitano je zdravstveno stanje dva sela.

Ispitivanje je trajalo tri meseca, a cilj istraživanja bilo je da se uporede zdravstvena stanja dva sela jer se jedno selo nalazi u siromašnom i planinskom delu, a drugo u bogatijem delu na ravnici.

Higijenski zavod u Skoplju je prošlog proleća pokrenuo tečaj za lekare i medicinske sestre u trajanju od tri meseca.

Vardarskoj banovini nedostaju lekari i srednji medicinski personal, pa je pokretanje tečaja bilo jedino rešenje da se ovaj problem reši.

Postoje Domovi zdravlja bez lekara.

Problem sa nedostatkom lekara i medicinskih sestara se najbolje ogleda u selu Topolčani.

Lekari i medicinske sestre su dolazili i odlazili, do jednog trenutka gde je jedini zaposleni u Domu zdravlja bio služitelj koji je ubrzo zatim prestao sa radom, pa je Dom zdravlja ostao prazan.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari