Građanima nedostupne informacije o radu internih revizora 1Foto: Nenad Kovacevic

Građani nisu upoznati sa radom internih revizija, jer izveštaji o tome nisu dostupni javnosti. To je, u najkraćem, pokazalo istraživanje Užičkog centra za ljudska prava i demokratiju koje je sprovedeno u okviru projekta „Građani u akciji za transparentan i odgovoran rad internih revizora“, koji su podržali EU, Pravni skener, Partneri Srbija i Biro za društvena istraživanja (BIRODI).

Srbija je, pre nekoliko godina, u pregovorima o ulasku u EU otvorila Poglavlje 32 – Finansijska kontrola, kojim je obuhvaćena i interna revizija, a koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole i najbolje prakse EU i njihovu primenu na celi javni sektor. Jedan od zahteva u tom poglavlju je da te službe iskažu odgovornost prema građanima koji očekuju da korisnici javnih sredstava na efikasan način koriste i upravljaju javnim sredstvima, ali i da njihov rad bude dostupan javnosti.

Ipak, kako navodi Dragomir Pop Mitić iz Užičkog centra za ljudska prava i demokratiju, ispostavilo se da u toj oblasti postoje veliki problemi. On dodaje da je DRI najviše napredovala, a da su najveći problemi u službama internih revizija.

Izveštaji kao državne tajne

Istraživanjem, koje je obavljeno prošle godine i čiji rezultati su objavljeni u publikaciji „Funkcionalnost internih revizija“, obuhvaćeno je šest gradova i 18 opština (Tabela 1), jedan zdravstveni centar, tri bolnice i 23 javna i javno-komunalna preduzeća u pet upravnih okruga Srbije (Tabela 2).

Građanima nedostupne informacije o radu internih revizora 2
Tabela 1 – Lokalne samouprave obuhvaćene analizom
Građanima nedostupne informacije o radu internih revizora 3
Tabela 2 – Javna preduzeća obuhvaćena analizom

Od analiziranih korisnika javnih sredstava, njih 26 nema radno mesto internog revizora, a 11 korisnika je to radno mesto predvidelo, ali nisu sprovedene porocedure za formiranje interne revizije. Dakle, 37 analiziranih korisnika, odnosno njih 74 odsto, nema službu interne revizije. S druge strane, samo 13 korisnika javnih sredstava ili 26 odsto ima uspostavljenu internu reviziju.

Najtransparetniji korisnici javnih sredstava su, kako je navedeno u analizi, Grad Šabac i Opština Aranđelovac. Osim njih, na šta se posebno ukazuje, ostali korisnici javnih sredstava, koji su obuhvaćeni analizom, nisu dostavili informacije o rezultatima revizije, koje je Užički centar za ljudska prava i demokratiju zatražio, pozivajući se na Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (Tabela 3).

Građanima nedostupne informacije o radu internih revizora 4
Tabela 3 – Korisnici javnih sredstava koji su dostavili podatke

Interni revizori smatraju da ne treba da nam dostavljaju informacije o njihovom radu. U ovom trenutku, takvi izveštaju su možda najstrože čuvana državna tajna u Srbiji. Apsolutno ne možete doći do bilo kakvih informacija o radu internih revizora“, kazao je Pop Mitić.

On je dodao da je poražavajuće i to što takve informacije nije dostavila ni Centralna jedinica za harmonizaciju, koja je sastavni deo Ministarstva finansija, a kojoj su lokalne samouprave, koje imaju interne revizije, dužne da dostavljaju svoje izveštaje do 31. marta.

Odgovorili su nam da oni sve to prikupljaju, analiziraju i dostavljaju Vladi Srbije, koja to obrađuje i obajvljuje, a u stvari ništa se ne objavljue“, naveo je naš sagovornik i dodao da je zatražena reakcija Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Odbijaju da dostave podatke

Služba interne revizije u gradskoj upravi Užica, u kojoj je zaposleno pet lica, odbila je da dostavi izveštaje, pozivajući se na ograničenja koja su definisana Međunardnim standardima interne revizije.

Interni revizor je decidan u stavu da ni mi, ni javnost ne možemo da dobijemo taj izveštaj, uz obrazloženje da su to interna dokumenta i da služe isključivo za potrebe rukovdostva organizacije. S druge strane, DRI je tokom kontrole 2018. godine uputila 29 preporuka zbog uočenih nepravilnosti i pitanje je – kako je moguće toliko nepravilnosti u Užicu, u kome postoji služba interne revizije u punom kapacitetu“, pita se naš sagovornik.

Poput Užica, i Grad Kragujevac, koji takođe broji pet zaposlenih u toj službi, odbio je da, iz istih razloga, dostavi tražene informacije. U odgovru je, između ostalog, navedeno da bi „prezentovanje izveštaja interne revizije široj javnosti u potpunosti obesmislilo funkciju interne revizije i njen cilj“.

Slično je, dodaje Pop Mitić, i u drugim lokalnim samoupravama i, primera radi, Opština Ljubovija, koja na svom sjatu ima možda najviše informacija, odgovorila je da to „ne može da nam dostavi, jer bi se to moglo zloupotrebiti“.

Zbog takve situacije, navodi naš sagovornik, veoma je teško ustanoviti šta uopšte rade zaposleni u tim službama. On podseća na to da se, u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u internoj revizije, u okviru Poglavlja 32, konstantno upozorava na to da je u toj oblasti malo pomaka, uz preporuku da Centralna jedinica za harmonizaciju ne bi trebalo da se bavi samo statistikom, već i kvalitetom rada internih revizija.

DRI u svakoj lokalnoj samoupravi konstatuje brojne zamerke, što znači da sistem internih revizija ne funkcioniše, a iInformacije o radu tih službi nisu dostupne građanima, koji ne znaju šta one uopšte rade“, ukazuje naš sagovornik.

U okviru istog istraživanja, upućeno je i oko 3.000 upitnika građanima, među njima i zaposlenima u javom sektoru svih lokalnih samaouprava u kojima postoje službe internih revizija koje su obuhvaćene tim istraživanjem. U toj anketi, od 411 pristiglih odgovora, ogromna većina nije upoznata sa sistemom interne kontrole u Srbiji, o postojanju Centralne jedinice za harmonizaciju, ali ni sa radom i izveštajima te službe u njihovom gradu ili opštini.

Preporuke

U istoj publikaciji, Užički centar za ljudska prava i demokratiju je naveo preporuke kako bi se stanje u toj oblasti poboljšalo. Savetuje se da se uspostave kontinuirane edukacije upravljačkih struktura korisnika javnih sredstava o ulozi i značaju službi internih revizija, kao i mehanizmi za povećanje broja i kvaliteta internih revizora. Pored toga, navodi se da je potrebno da se razviju interne procedure korisnika javnih sredstava, radi promovisanja rada internih revizora među zaposlenima, da se uspostave saradnja pojedinih službi korisnika javnih sredstava i internih revizora i procedure podrške internih revizija korisnicima javnih sredstava. Potrebno je i da se poboljša kvalitet rada, tako što će se, pored usklađenosti sa propisima, revizije baviti ekonomičnim, efektivnim i efikasnim korišćenjem javnih sredstava i jačanjem revizija svrsishodnosti. Preporučuje se da se razviju modeli za ocenjivanje rada internih revizora, ali i da se uspostave mehanizmi za njihov transparentniji rad i omogući javnosti dostupnost dokumenata o sprovodenim postupcima internih revizora, njihovim preporukama i postucima rukovodstva korisnika javnih sredstava po tim preporukama.

S obzirom na to da Vlada Srbije nije usvojila dokument „Analiza i smernice za objedinjavanje funkcija strateškog, operativnog i finansijskog planiranja i interne kontrole, sa preporukama za izmenu propisa“ koji je još krajem 2017. godine usvojio Savet za reformu javne uprave, celu ovu oblast je potrebno urediti Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru. Njime bi se, pre svega uredile sledeće oblasti: nadležnost, osnovni principi, organizacija, javnost rada, sukob interesa, postupci i aktivnosti i kontrola rada interne revizije“, zaključuje se u preporukama.

Naš generalni zaključak je da je potrebno da se usvoji zakon koji će tu obalst drastično da promeni. Neophodno je i to da se objasni građnima čemu služe interne revizije. Postavlja se pitanje da li službe revizije služe samo za zapošljavanje ili stvrano želimo da se stanje u toj oblasti promeni. Ako DRI ima toliko zamerki, pitnje je kako je moguće da postoiji toliko grešaka i nepravilnosti u njihovom radu“, poručio je Dragomir Pop Mitić i naveo da će ta publikacija biti dostavljena Radnoj grupi koja se bavi Poglavljem 32.

Ukinuti eksterne revizije

Eksterne revizije trebalo bi hitno ukinuti, jer od njih nema nikakve koristi, a veoma su skupe i plaćaju se novcem iz budžeta. To su samo formalne kontrole u kojima se ne konstatuju greške u raspolaganju javnim novcem i bolje ih je ukinuti, nego bacati budžetski novac“, smatra Dragomir Pop Mitić.

Problem sa Lokalnim antikorupcijskim forumom

Matija Matović, član Lokalnog antikorupcijskog foruma (LAF)Užica i aktivista Užičkog centra za ljudska prava i demokratiju, kaže da bi on pokrenuo pitanje rada užičke interne revizije i zatražio da se LAF-u dostave njihovi izveštaji, ali da se to telo ne sastaje, iako je formirano prošle godine i to među prvima u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari