Kada će Srbija morati da prizna istopolne brakove? 1Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA

Na putu ka EU, države regiona će morati da usvoje Zakon o registrovanom partnerstvu osoba istoga pola. U poslednje vreme stvari se pomeraju sa mrtve tačke, tako da hteli to ili ne, ovo pitanje će morati da bude skinuto sa spiska tabua.

Crna Gora već dve godine radi na zakonu o registrovanom partnerstvu koje je aktuelizovano još 2015. nakon Parade ponosa u Podgorici, kada je tamošnja LGBT zajednica zatražila usvajanje ovog zakona. Već je formirana radna grupa za izradu zakona koji će, kako navode, prilagoditi uslovima u Crnoj Gori iako će se voditi i iskustvima daleko razvijenijih evropskih zemalja poput Danske, Holandije i Francuske. Još pre nekoliko godina dvojica Crnogoraca bila su rešena da ozakone svoju vezu pred matičarem ali su, zbog nepostojanja takvog zakona, ceremoniju obavili u Sloveniji.

I Srbija bi 2019. mogla da odobri sklapanje gej brakova, ako sve bude teklo po planu i programu i ne bude opstrukcija. Kako najavljuju iz komisije za izradu Građanskog zakonika, regulisanje gej brakova nalazi se u nacrtu ovog zakonika kao važno pitanje, ali njegovo donošenje neće odmah urediti ovu oblast.

Navodno će izrada zakona, po ugledu na Crnu Goru, biti gotova do kraja ove godine i predata Vladi Srbije, koja dalje treba da ga prosledi Narodnoj skupštini na usvajanje. LGBT osobe će moći pred matičarem da registruju svoje partnerstvo i da imaju sva prava kao i bilo koja bračna zajednica u našoj zemlji, dok usvajanje dece još neće biti moguće. Što je opet na zadovoljstvo onih koji smatraju da je po prirodi stvari da porodicu zasnivaju otac i majka koji rađaju potomstvo dok je iz istopolne zajednice nemoguće roditi novi život. Stoga, kako navode, postoji prag linija koja ne sme biti pređena – ne dozvoliti da istopolni par usvaja decu.

Nedavno je vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela zaključak o formiranju radne grupe koja bi radila na izradi zakona o regulisanju statusa istopolnih zajednica. Zaključak je donesen na inicijativu Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije, zbog sve većeg obraćanja istopolnih parova u vezi s problemima pri rešavanju administrativno-birokratskih problema. Pojedini ocenjuju da je ovo znak da će Vlada Federacije BiH konačno početi da se bavi ljudskim pravima LGBT osoba. Svakako da je ovo iskorak od vremena kada se na sam spomen ove teme odmahivalo rukom i ćutalo. Ono što bi jedan takav zakon doneo, tvrdi tamošnja stručna javnost, svakako bi olakšalo život brojnim istopolnim parovima u Federaciji BiH.

Prema prošlogodišnjem istraživanju Sarajevskog otvorenog centra (SOC) – 80 odsto istopolnih parova u BiH želi da zaključi životno partnerstvo. Što znači, da je uprkos uzajamnoj ljubavi i poštovanju istopolnim životnim zajednicama ipak potrebna i pravna zaštita i prepoznavanje, što su potvrdili i zahtevi istopolnih parova za upis u matične evidencije. Jedan takav zakon, sličan aktuelnom zakonu o bračnim i vanbračnim zajednicama u BiH, kako tvrde u SOC, partnerima osigurava više od 1.000 prava.

Za pristalice ozakonjivanja istopolnih brakova ne postoji nijedan validan argument kojim se zakonski ne bi regulisali odnosi i zajednice koje već postoje u društvu. Što je u skladu sa pravom Evropske unije koje, između ostalog, omogućava supružnicima građana EU da se pridruže bračnom partneru u državni članici u kojoj građanin EU ima pravo boravka. Ovogodišnji slučaj iz Rumunije je pokazao da je EU čvrsta po pitanju poštovanja prava istopolnih supružnika.

Naime, Rumun Adrijan Koman je želeo da njegov njegov američki partner Klej Hamilton, sa kojim se venčao u Briselu 2010, živi sa njim u Rumuniji.

„Radio sam u Evropskom parlamentu i kada mi se završavao ugovor, razmišljao sam gde mogu da odem s mojim suprugom Klejem“, rekao je, dodavši da je Rumunija jedna od opcija koju su izabrali.

Međutim, rumunske vlasti su odbile da izdaju dozvolu boravka Hamiltonu, uz tvrdnju da on ne može da bude prepoznat kao supružnik građanina EU, jer rumunski zakon ne priznaje istopolni brak. Par je zatim podneo tužbu protiv države zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije. Presuda je doneta u korist rumunskog građanina za koga je ovo „pobeda ljudskog dostojanstva“.

Evropski sud pravde odlučio je da države članice moraju da prepoznaju gej brak, zasnovan u zemljama EU i obezbede pravo boravka supružnicima, koje uživaju druge porodice. „Iako države članice imaju pravo da odluče da li žele da dozvole brak ljudima istog pola, ne smeju da sprečavaju pravo boravka na svojoj teritoriji supružnicima građana EU, bez obzira na to da li oni imaju državljanstvo članice Evropske unije ili ne“, stoji u odluci.

Gde su priznati

U Holandiji, Belgiji, Luksemburgu, Kanadi, Španiji,Južnoafričkoj republici, Argentini, Portugalu, Danskoj, Islandu, Švedskoj, Norveškoj, Novom Zelandu, Ujedinjenom Kraljevstvu (u Engleskoj, Velsu i Škotskoj, ne i u Severnoj Irskoj), Irskoj, Finskoj, Sloveniji, Urugvaju, Brazilu, Francuskoj kao i u svih 50 saveznih država SAD i delovima Meksika parovi istog pola imaju po zakonu mogućnost da se venčaju.

Pored istopolnih brakova postoje razni oblici zakonski priznatih istopolnih zajednica, kojima se garantuju manje ili više jednaka prava koja imaju venčani parovi. Registrovano partnerstvo koje podrazumeva ograničena prava prisutno je u Češkoj i Estoniji. Članice EU koje još nisu ozakonile istopolne bračne zajednice su Bugarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka.

Prva država koja je u modernoj istoriji priznala pravo na zakonsku zajednicu istopolnih parova bila je Danska, koja je donela zakon o registrovanom partnerstvu 1989. Skandinavski tip registrovanog partnerstva je bio gotovo jednak braku, uključujući i pravo na usvajanje dece. Ipak, registrovana partnerstva su definisana posebim zakonima, a ne zakonom o braku, pa se ne nazivaju brakom, osim u svakodnevnom govoru. Mnogi smatraju da su istopolne zajednice, definisane posebnim zakonima, čak i u slučaju kada su im garantovana ista prava kao i brakom, diskriminativne i da bi ih trebalo zameniti istopolnim brakom.

Prava

Neka od prava istopolnih supružnika: pravo da donose ključne zdravstvene odluke u slučajevima životne ugroženosti partnera/partnerke i pravo na posete u bolnici; pravo da budu zdravstveno osigurani preko svog bračnog ili vanbračnog partnera u slučaju nezaposlenosti i sprečenosti za rad; pravo na plaćeno odsustvo s posla u slučaju bolesti ili smrti partnera; pravo na nasleđivanje sve lične imovine koja je pravno vlasništvo bračnog ili vanbračnog partnera i njegove/njene penzije; mogućnost zajedničke kupovine i sticanja imovine, te pristupa povoljnijim kreditnim režimima koje banke nude u cilju rešavanja stambenog pitanja mladih bračnih parova, kao i pravo da zajednički odrede na koji način će se njihova imovina deliti u slučaju razvoda, raskida ili smrti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari