Kako Japanci proslavljaju Novu godinu? 1Foto: Nataša Matović/Univerzitetska biblioteka

Listovi Vreme i Pravda takođe pišu i o savitljivom staklu, o velikoj nesreći na pruzi Postojna-Trst, ali i o mladoženji koji se veselio sa svatovima iako mu je nevesta pobegla.

Pravda prenosi svojim čitaocima kako Japanci slave Novu godinu. Ona se takođe proslavlja 1. januara. Praznikovanje kreće dve nedelje ranije, kada se na ulazna vrata kuća okače trake od belog papira, a ispod trake visi zelena grančica smreke sa žutim mandarinama. Piramide od bambusovih štapova ukrašene su grančicama smreke, tako da ulice izgledaju kao borove šume.

Kako Japanci proslavljaju Novu godinu? 2

Tog dana rade samo poštari, koji raznose čestitke, primera radi oko petnaest miliona jena iznosili su prihodi od dostave novogodišnjih čestitki. U ponoć svako zvono odjekuje 108 puta u znak Nove godine.

Drugog dana Nove godine Japanci se kupaju i to je novogodišnje ritualno kupanje zvano kacaburo. Petog dana, na carskom dvoru organizuje se banket za visoko plemstvo i diplomatiju, šestog je dan japanskih vatrogasaca.

Sedmog dana je Nanakusa, svečanost posvećena raznim vrstama variva. Deseti dan je posvećen bogu Ebisu koji je jedan od sedam bogova sreće. Novogodišnje svečanosti završavaju se tek 20. januara službom u hramu Ken Mziri.

Napravljeno je staklo koje može da se savija, prenosi Pravda. Jedna američka firma koja ga je napravila tvrdi da će ona biti ugrađena u 80 odsto automobila koji će se u 1941. naći na tržištu.

Na ovom proizvodu radili su 10 godina i u njega uložili šest miliona dolara. Nikakav udarac ili pritisak ne može da ga slomi, ono jedino može da se ulubi. Ono je četiri do pet puta tvrđe od običnog stakla, a otporno je prema mrazu i ne magli se od vlage. Uz sve to, slične je cene kao i obično staklo.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Čitaoci Vremena, prenose im probleme u njihovom okruženju.

Ženska zanatska škola u Rumi, u jednoj trgovini ima otvoren račun koji na kraju školske godine isplaćuje blagajna Gradskog poglavarstva. Ali jedna nastavnica na račun škole kupuje vunu od koje učenice moraju da pletu šalove njenoj braći.

Takođe, jednog dana je u školu došla rođaka ove nastavnice, dala joj 70 dinara kako bi joj ova kupila dva para svilenih čarapa. Međutim, nastavnica je taj novac stavila u džep, a jednu učenicu poslala u trgovinu po čarape. Što je još gore, ako je potrebno da se kupi ulje za mazanje šivaćih mašina, učenice skupljaju novac između sebe kako bi se to učinilo.

Kako Japanci proslavljaju Novu godinu? 3

U Vrbasu je jedan čovek bez ikakve spreme i kvalifikacija postao majstor preko noći, na zaprepašćenje ostalih zanatlija. Udruženje dotičnom “majstoru” dodeljuje privilegije koje drugi majstori ne mogu da dobiju. Čitalac skreće pažnju Udruženju da ne bruka svoje ime i da više povede računa o svojim pravim majstorima.

Voz je pregazio osam radnika koji su čistili prugu od snega, prenosi Vreme. Njih 12 je ranjeno. Voz koji saobraća na relaciji Postojna- Trst, u tom trenutku prolazio je kroz Ljubljanu.

Kako je voz kasnio, išao je punom brzinom i tom prilikom naleteo na radnike. Svi radnici i mrtvi i ranjeni odmah su smešteni u voz, dok je putnicima bilo zabranjeno otvaranje prozora i napuštanje vagona.

Vreme piše i o mladoženji koji je proslavio svadbu, ali bez neveste. Mato Pejaković, najbogatiji u svom selu Belegovce, napravio je veliku proslavu i gozbu na koju mu je došlo celo selo. Sa 60 svatova krenuo je po devojku.

Običaj tog kraja je da niko ne sme da vidi devojku pre venčanja koje se obavlja u podne. Kada su svatovi stigli, ispostavilo se da devojke nema, a kako rdbina nije mogla da je nađe, mladoženja se bez mlade vratio u svoje selo. Proslava je uprkos tome trajala dva dana, a kasnije se doznalo da je nevesta pobegla sa drugim mladićem.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari