Kako je Adolf Hitler motivisao nemački narod tokom Drugog svetskog rata? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Na današnji dan pre tačno 80 godina list Vreme pisao je o govoru Adolfa Hitlera u jednoj berlinskoj ratnoj fabrici, dok je list Pravda preneo vest o slučaju porodičnog nasilja koji je potresao Španiju.

Vođu nemačkog Rajha i visoke državne čelnike dočekali su tada upravnik fabrike i postrojeni radnici i službenici fabrike ratnog naoružanja, preneo je list Vreme navode nemačkog DNB-a.

Dolazak Adolfa Hitlera bio je propraćen oduševljenim klicanjem okupljenih koje se nastavilo i kada je on zauzeo poziciju za početak govora.

Rat koji je bio u toku ocenio je „ratom dva sveta“ i naglasio nepravdu da 85 miliona Nemaca raspolaže sa svega 600.000 kvadratnih kilometara zemlje, dok na primer 46 miliona Engleza raspolaže sa 40 miliona kvadratnih kilometara.

Upozorio je da je situacija slična i kada se u obzir uzmu ostale zemlje Zapadne Evrope, posebno naglasivši slučaj Francuske.

On je tvrdio da ovakva raspodela nije bila božja volja, već delo ljudi koji su, po njegovim rečima, iskoristili period od poslednjih 300 godina kad je nemački narod bio veoma slab.

Bio je mišljenja da su i Italija i Nemačka ovaj period provele u unutrašnjim borbama i zato bile žrtve halapljivosti drugih zemalja na međunarodnom planu, što ih je načinilo prirodnim saveznicama.

Plan koji je njegova stranka na čelu sa njim sprovela od kad je došla na vlast 1933. godine, bilo je prvo nacionalno ujedinjenje i uništenje svih elemenata u državi koji su stajali na put tome, u prvom redu klasnih razlika.

Jedino ujedinjena i jaka iznutra, Nemačka je mogla tražiti svoju pravdu na međunarodnom terenu, bio je tadašnji stav Adolfa Hitlera.

Kako je Adolf Hitler motivisao nemački narod tokom Drugog svetskog rata? 2
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

Kad je prethodno postignuto, moglo se krenuti protiv onog što je on ocenio najvećom sramotom i nesrećom nemačkog naroda, a bio je to sistem uspostavljen u Versaju.

Amerikance, Engleze i Francuze proglasio je u govoru pohlepnim bogatašima koji su izborivši se za svetska bogatstva, uspostavili sistem koji je takvu pohlepu opravdao i proglasio prirodnom.

„Ja sam tokom celog svog života bio siromašan. Ja smatram da pripadam njima i ja sam se za njih borio. Za njih sam se zalagao i sada ponovo nastupam prema ostalom svetu kao predstavnik siromašaka“, preneo je list Vreme navode Adolfa Hitlera.

On je u svom govoru prozvao te zemlje za licemerje predstavljeno u njihovoj borbi za demokratiju i slobodu.

Kapital je taj koji je imao punu slobodu od svake kontrole države i naroda, naglašavao je.

U takvim okolnostima sloboda štampe kojom su se oni dičili nije mogla postojati. „Svaki list imao je svog gospodara“, tvrdio je vođa nemačkog Raja.

Tvrdio je kako su ti gospodari onda stvarali javno mnjenje koje se dalje delilo u partije i formiralo cenjenu demokratiju.

„Bilo je to uvek jedno te isto. U porodici su se delili tako da je jedan konzervativac, drugi liberalan, a treći u Engleskoj laburista. Stvarno pak ova trojica drže se čvrsto zajedno kao članovi iste porodice“, zaključio je tada Adolf Hitler u svom govoru.

Celokupno izdanje možete da čitate na linku Narodne biblioteke.

Lista Pravda pisao je o nesrećnoj porodičnoj sceni zbog koje je mlada žena proslavljenog boksera završila u bolnici.

Kako je Adolf Hitler motivisao nemački narod tokom Drugog svetskog rata? 3
Foto: Screenshot/Digitalna.nb.rs

Madridska igračica, Huana Diaz, imala je manje od 20 godina kada se venčala za popularnog bokserskog prvaka.

Međutim, posle svega dva meseca braka između supružnika je izbila rasprava na kraju koje je on jednim udarcem nokautirao i ona ostala onesvešćena.

Ona je odmah nakon toga prevezena u bolnicu i odmah odatle podnela zahtev za ravod braka.

„Sa mužem koji je i kod kuće bokser nemam nimalo volje da živim“, navela je ona tom prilikom.

Više o tome možete čitati na sajtu Narodne biblioteke. 

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari