Koliko je Dali bio popularan dok je bio živ? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Milione zaradio daroviti Katalonac, prodajući slike koje niko ne razume – ovako je srpska štampa pisala o Salvadoru Daliju, u jeku njegove karijere pre tačno osam decenija, kada je umetnik imao 35 godina.

Burnum iz Barselone – ovako ga list Vreme naziva 15. maja 1938. godine.

“Svoj najveći uspon poslednjih godina ima nadrealističko slikarstvo”, piše Vreme. “U tom slikarstvu na sasvim neobičan, burnumski način, uspeo je i preko mere, i postao milioner, Salvador Dali, jedan Katalonac, koji je prvi pokazao lepote nadrealizma”.

Koliko je Dali bio popularan dok je bio živ? 2

U tom trenutku Jugoslavija još nije bila sigurna ko je zapravo Dali, pa novinar objašnjava njegov začuđujući uspeh. Piše kako se Dali vezuje za parišku školu, a počeo je da radi kada je u Parizu došlo do krize nadrealizma kao umetničkog pravca:

“U redovima je došlo do kolebanja – hoće li to biti ‘artističko ludilo’ koje doživljava svoje postepeno gašenje, ili će pokret dobiti injekciju, koja će ga vinuti?”.

Onda se pojavio – Dali. Reporter kaže da su ga u Parizu prvo doživljavali kao “slikarskog šmrkavca”, pretenciznog bez velikih slikarskih umeća. Objašnjava da je umetnik ipak imao odličan dar za biznis, napravio par dobrih filmova (Andaluski pas npr,), a onda se i dobro oženio, ćerkom nekog bogatog industrijaliste.

Koliko je Dali bio popularan dok je bio živ? 3

“Dali je bio prva i prava injekcija”, zaključuje reporter.

Svoj slikarski žanr još tada je nazvao “paranoidno – kritički metod”.

Vreme piše i kako su tada nemački radnici istovremeno postali i turisti. U pitanju je bila nemačka radnička organizacija “K.D.F”, uz pomoć koje su radnici, navodno, prvi put mogli beneficirano da putuju, sede jeftinije po kafanama ili idu u pozorište. Nešto slično sindikalnim organizacijama.

U prevodu na srpski, naziv im je bio – “Snaga kroz radost”. Ispostavlja se, a i vidi iz teksta, da je u tom trenutku nemačko stanovništvo bilo jako siromašno, a veliki broj radnika nije imao mogućnost da priušti sebi odlazak na put.

List još piše o ženi ruskog tadašnjeg cara Aleksandra II Oslobodioca, koja je navodno korene imala u Višnjici. To je naselje koje je danas deo Beograda, a tada je bilo seosko.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Jugosloveni su bili ljubitelji poezije Bajrona, vidi se iz izveštaja predratne Pravde od pre 80 godina. Tada je u Beogradu organizovano veliko čitanje Bajronovih dela, povodom 150 godina od njegovog rođenja.

Koliko je Dali bio popularan dok je bio živ? 4

Sa fotografije objavljene u listu vidi se da je sala Univerziteta bila puna, a organizatori su bili Udruženje studenata engleskog jezika.

Pravda izveštava i o tadašnjoj zanimljivoj ideji Amerikanaca da dođu do posla. Tako je Udruženje nazaposlenih osnovalo – Društvo neograničenih mogućnosti. Za one koji su bili deo tog Društva, nezaposleni su organizovali i olakšavali život – zakazivali su im letove, mesta gde će spavati,  a zakupili su i kuću u centru Njujorka, gde su zaposleni mogli da se odmore između poslova i letova.

Tako što su zaposlenima olakšavali život, članovi Udruženja nezaposlenih i sami su našli – posao.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari