Konkursi u školama "na kašičicu" 1Foto: Stefana Savić

Vladina Komisija za davanje saglasnosti za nova zapošljavanja odobrila je od 1. januara 2018. do danas 148 konkursa za prijem u radni odnos na neodređeno vreme u osnovnim i srednjim školama, rečeno je Danasu u Ministarstvu prosvete. S druge strane, u školama je na određeno zaposleno oko 31.500 ljudi, od kojih su mnogi u tom statusu i više od decenije.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković nedavno je u sklopu godišnjeg izveštaja o ravnopravnosti, kao jednu od preporuka navela ukidanje ili izmenu Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru koji je, kako navodi, izazvao veliki problem u funkcionisanju državne uprave, ali i na tržištu rada. U službi Poverenice Danasu je rečeno da bi o izveštaju tek trebalo da raspravlja Skupština Srbije, te da do sada nije bilo reakcija na pomenutu preporuku.

U Ministarstvu prosvete nismo našli sagovornika na temu zapošljavanja na određeno vreme, a prosvetni sindikati ukazuju da je zakon o zabrani zapošljavanja postao najozbiljniji problem s kojim se danas suočava profesija prosvetnih radnika i obrazovanja u Srbiji uopšte.

– Zakon koji je donet da bi se smanjio višak zaposlenih u budžetskim ustanovama, od početka nije imao mnogo smisla u prosvetnom sektoru, gde je taj višak bio minimalan. Taj zakon je imao i katastrofalnu nuspojavu. Novo nastavno, nenastavno osoblje i direktori škola se biraju u partijskim kancelarijama, uslovljavaju se učlanjenjem, a na radnom mestu se od njih prave poslušnici. Sve ovo datira desetinama godina unazad – tvrdi Dobrivoje Marjanović, iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, inače član Centralne radne grupe za praćenje angažovanja zaposlenih u obrazovanju.

On objašnjava da je među 31.488 slobodnih radnih mesta, koliko ih u sistemu ima prema poslednjim podacima od 13. marta, veliki broj zaposlenih koji nisu na zameni već rade godinama na određeno vreme. Na pitanje zašto je došlo do povećanja, jer ih je prethodnih godina u tom statusu bilo u proseku oko 25.000, Marjanović podseća da godišnje oko 4.000 ljudi ode u penziju, a na njihova radna mesta primaju se, osim tehnoloških viškova i ljudi na određeno. Sindikati nemaju uvid koliko se konkursa odobri uz saglasnost Vladine komisije, a Marjanović kaže da i tu ima manipulacija. Dešava se, objašnjava, da direktor zatraži raspisivanje konkursa za nastavnika određenog predmeta, a kad dobije „zeleno svetlo“ promeni uslove i zaposli nekog drugog, jer je formulacija komisije takva da se daje saglasnost za radno mesto, bez dodatnih preciziranja.

Konkursi pod kontrolom

– Konkurse ne treba prepustiti stihiji. Radne podgrupe za praćenje angažovanja zaposlenih u obrazovanju treba transparentno, nakon detaljne analize da odobre konkurse za upražnjena radna mesta, vodeći računa da će se i u narednom periodu zbog smanjenja broja đaka i odeljenja, javljati tehnološki viškovi – ističe Marjanović.

Prema njegovim rečima, prednost pri prijemu u stalni radni odnos treba da imaju nastavnici koji godinama rade i deficitarne struke, poput matematičara, informatičara, fizičara, nastavnika nemačkog, engleskog…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari