Matematika kao igra i zabava 1Foto: Centar za promociju nauke

Igre, trikovi, žongliranje, zabava – sve su to načini na koji se može učiti matematika u školama, poručuju neki od najpoznatijih svetskih matematičara i popularizatora te nauke koji su ovih dana gosti Beograda u okviru tradicionalne manifestacije „Maj mesec matematike“, u organizaciji Centra za promociju nauke.

Među njima je i mađarski filozof i umetnik Kristof Fenjesi, inače aktivista organizacije Bridges, čiji je cilj da napravi vezu između matematike i umetnosti, muzike, arhitekture, edukacije i kulture. Fenjesi je autor i organizator brojnih izložbi, radionica i predavanja koje povezuju matematiku i druge nauke i upravo taj koncept zagovara i kada je reč o učenju ove nauke u školama.

– Deca su srećnija od nas odraslih jer je u njihovim glavama sve povezano. U školama u Finskoj, gde živim, nastavnici se trude da ne predaju svako svoj predmet već da ih povežu i da na taj način pomognu deci da iskoriste ono što imaju u glavi da bi ih lakše razumeli. Veoma je važno da imamo široku sliku da bismo neke stvari razumeli. Deca imaju puno informacija, mašte i fantazija, oni donose zajedničke odluke i to je ono što daje energiju u učionici. Interdisciplinarni pristup je sastavni deo nacionalnog kurikuluma u finskim školama – objašnjava Fenjesi za Danas.

Na pitanje koliko poznaje srpski obrazovni sistem, on kaže da je od 2012. do 2014. godine učestvovao u istraživanju o nastavi matematike u našim osnovnim školama i da je ono pokazalo da veoma mali broj nastavnika koristi interdisciplinarni pristup u povezivanju matematike i umetnosti. Na pitanje koliko je naučna zajednica otvorena za interdisciplinarnost, ističe da taj pristup nije baš popularan na matematičkim katedrama, jer su profesori više fokusirani na istraživanja i objavljivanje naučnih rezultata u međunarodnim časopisima. Ipak, dodaje Fenjesi, oni su počeli da shvataju da se moraju fokusirati na generacije koje dolaze, jer ih u suprotnom neće imati ko da ih nasledi.

Matematičar DŽejms Tenton, koji se pored polularizacije te nauke bavio i reformom srednjoškolske nastave matematike, kaže da kad učenici uče engleski, rade i gramatiku, kulturu i umetnost, a u matematici se drže samo teorije. Na komentar da da matematika u Srbiji spada među najneomiljenije predmete, te da je i po prosečnim ocenama učenika na začelju, zajedno sa hemijom, Tenton kaže da slične probleme imaju i druge zemlje. On je više puta gostovao u Srbiji, ali pre svega kao predavač, a ne kao posmatrač predavanja u našim učionicama, zbog čega nije mogao da odgovori koliko se njegov pristup razlikuje od tradicionalne nastave u srpskim školama. Ipak, kaže da su sva njegova predavanja bila odlično posećena i da im je prisustvovao ne samo veliki broj đaka već i nastavnika, što ukazuje da ovde postoji želja za drugačijim načinom predavanja. Objašnjava da se njegov pristup bazira na razmišljaju, objašnjavanju i razumevanju. On navodi primer algoritma deljenja za koji kaže da ga je besmisleno učiti samo kao mehaničku proceduru za dobijanje odgovora bez razumevanja, te da ukoliko se nađe u nastavnom programu, akcenat mora da bude na načinu razmišljanja, koji će algoritam samo da prati.

Na pitanje da li dozvoljava svojim učenicima da koriste digitron, odgovara da osnovne stvari, kao što je tablica množenja, moraju da se znaju, ali da je, ako deca razumeju algebru i rad sa brojevima, suludo koristiti papir i olovku umesto digitrona. Tenton ističe da svojim učenicima daje testove na kojima su i ponuđena rešenja, jer treba da pokažu kako razmišljaju i na koji način su do rešenja došli.

O digitronima

U razgovoru smo se dotakli i činjenice da u svakodnevnoj nastavi matematike u našim školama nema logičkih zadataka, te da se učenici sa njima sreću samo na takmičenjima. Tenton ističe da se sličan problem dešava i SAD i smatra da bi školska matematika trebalo da bude podjednako zanimljiva, napominjući da ga je upravo to zaintrigiralo da se bavi ovom disciplinom. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari