Među obolelima najviše žena i mladih 1Foto: Pixabay / Darko Stojanovic

Karcinom pluća je najčešći uzrok obolevanja i umiranja od svih malignih tumora u svetu, a prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut, godišnje od karcinoma pluća u Srbiji oboli 5.500, a umre više od 4.600 ljudi, dok se preko dve trećine pacijenata dijagnostikuje u odmaklom stadijumu bolesti, a samo pet od 100 pacijenata živi nakon pet godina.

Povodom novina u lečenju i dijagnostici karcinoma pluća u Srbiji juče je održan stručni sastanak na kome su prisustvovali prof. dr Silvija Novelo, onkološkinja i jedan od najvećih stručnjaka za lečenje karcinoma pluća u Evropi, i prof. dr Dragana Jovanović, načelnica šestog odeljenja torokalne onkologije i intersticijskih plućnih bolesti KC Srbije, u hotelu Falkenštajner.

Dr Novelo je istakla da u  poslednjih 15 godina dva najvažnija unapređenja u lečenju karcinoma jesu ciljana terapija, takozvana target terapija i imuno terapija, pa se zato pacijenti sa karcinomom pluća ne leče više isključivo hemoterapijom.

– Radimo skrining pacijenata kako bi znali koji tip genetske modifikacije ima, i tek na osnovu toga odlučujemo na koji ćemo način da ga lečimo. Skraćenice EGFR, ALK su tipovi tumora i predstavljaju različite karakteristike tumora. Kada saznamo kom tipu tumora pristupamo, znamo i kojim lekom ćemo lečiti pacijenta. Ovaj vid terapije je potpuno različit od hemoterapije, koji je takozvani umbrella pristup, koji funkcioniše tako što se svim pacijentima daje isti lek – kaže Novelo.

Uvođenjem ciljane terapije za pacijente, koji poseduju određene mutacije, značajno poboljšava preživljavanje pacijenata sa karcinomom pluća. Ishodi petogodišnjeg pretraživanja kod pacijenata, u odmaklom stadijumu bolesti, koji poseduju EGFR  genetsku mutaciju su utrostručeni, dok su podaci za pacijente sa ALK  karcinomom  još impresivniji, gde više od polovine pacijenata živi nakon četiri godine od postavljanja dijagnoze.

– Kada pričamo o metastatskom nesitnoćelijskom karcinomu pluća, koji je jedan podtip karcinoma pluća, tada ne možemo da govorimo o izlečenju, već samo o produžetku i poboljšanju kvaliteta života, kao i smanjenju simptoma kojih kod ove bolesti ima mnogo – kaže Novelo. Ona ističe da, ako se gleda ova subpopulacija, statistike govore da je pre 15 godina procenat petogodišnjeg preživljavanja pacijenata praktično bio blizu nula. Danas, primenom ciljane terapije, pogotovu terapije vezane za ALK pozitivne karcinome pluća, preživljavanje se penje na skoro 40 procenata, na nivou od pet godina.

Pet odsto obolelih mladi nepušači

Pušenje je glavni faktor rizika za nastanak raka pluća i čak je odgovorno za  pojavu bolesti kod približno 80-90 procenata pacijenata. Ipak, karcinom se javlja i kod pacijenata koji su nepušači kao što je ALK + karcinom pluća. Javlja se u pet odsto slučajeva nesitnoćelijskog karcinoma pluća, uglavnom kod radno sposobnih, mladih osoba koji su nepušači. ALK+ karcinom pluća predstavlja agresivnu formu sa lošim ishodom i velikim rizikom za razvoj metastaza, posebno u centralnom nervnom sistemu CNS. Trideset posto pacijenata sa ALK + karcinomom pluća prilikom dijagnoze bolesti ima već razvijene CNS metastaze, dok 60 procenata razvije CNS metastaze u toku godinu dana terapije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari