
„To nam ukazuje da patrijarhalni obrasci ponašanja i tradicionalne rodne uloge i dalje utiču na mogućnost žena da napreduju i dostignu visokoplaćene pozicije i mesta na kojima se donose odluke“, navela je u pisanoj izjavi, Mihajlović povodom Međunarodnog dana žena i devojčica u nauci.
Prema njenim rečima, iako žene u većem broju završavaju osnovne i doktorske studije, nema ih dovoljno u takozvanim STEM naukama, pre svega tehnologiji i inženjerstvu, saopšteno je iz Ministrstva rudarstva i energetike na čijem čelu je Mihajlović.
„Radna mesta u budućnosti biće sve više vođena inovacijama i tehnologijom i ako ne premostimo razlike u ovim oblastima, rodni jaz će biti sve veći. Moja poruka devojčicama i mladim ženama je da se obrazuju, da ne odustaju od svojih snova i da ne podležu uvreženim rodnim stereotipima, već da se vode svojim znanjem i sposobnostima. Nema razloga da ne bude više žena na mestima na kojima se donose odluke i u poslovima budućnosti“, naglasila je Mihajlović.
Ona je rekla je i da je Srbija među liderima kada je reč o broju žena u nauci, da je skoro svaki drugi istraživač žena, što zemlju stavlja na četvrto mesto u Evropi.
„S druge strane, istraživanja pokazuju da naučnice u proseku objavljuju manje radova od svojih muških kolega, da su manje plaćene i da ne napreduju u karijeri onoliko koliko bi želele. Uspostavljanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života izazov je sa kojim se suočavaju i žene u nauci“, navela je Mihajović.
Kako je ukazala, „to se naročito pokazalo u 2020. godini tokom globalne pandemije, kada su žene preuzele ogroman teret na sebe, gde su uz redovan posao bile još više opterećene neplaćenim kućnim poslovima, kao i brigom o deci i starijima“.
„To je uticalo i na vreme koje su mogle da provedu baveći se naukom i istraživanjem“, navela je Mihajlović.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Zorana odmah menja plocu i prelazi na rodnu ravnopravnost cim joj se prigovori za neki lopovluk u njenom resoru. Ali ne ide to tako, sto bi otpevao Balasevic ne moze samo da se lomi i krade tudje.
Zar nije i Danas objavio saopštenje Republičkog zavoda za statistiku, da su žene apsolutna većina u pravosudju, za koje svi tvrde da je nosilac opšte kriminalizacije društva, i da je najlakše vršiti pritisak na pravosuđe jer su tamo zaposlene žene sretne što su dobile posao naročito u Beogradu i ne moraju da se vrate u „patrijahalne serdine“ nego su „sudije sa integritetom“, koje niko ne hapsi i ne sudi bez obzira kakvu protivustavnu ili protivzakonitu presudu da donesu.
A što se tiče „istraživača“ moja komšinica „doktor agronomije“ je dobila titulu posle „istraživanja“ da „ako poljoprivrednici kose travu dva puta godišnje, trava brže raste i veći je tov stoke“ a naravno „naučni rad“ je objavljen na „sajtu instituta“ jer samo tamo može da bude priznat kao „naučni rad“ dok se novac za „istraživanja“ deli sa ministarstvom koje „izstražiavanja“ odobrava.
Ali „statistički“ lepo zvuči da su žene pola istraživača, a niko nesme da analizira rad žene u pravosuđu da nebi bio odmah optužen od Mihajlovićke da je „muški šovinista“
Da li su ovi procenti toliko važni? Najvažnije je to ko je kakav čovek i kakav stručnjak, a ne kog je pola.