Mladi pesimistični o budućnosti srpskog društva 1Foto: BETAPHOTO SASA DJORDJEVIC

Mladi u Srbiji smatraju da je najvažniji zadatak Vlade da smanji nezaposlenost, iskoreni korupciju i garantuje socijalnu zaštitu i ljudska prava, jedino ovakve konkretne mere države, pod politikom socijaldemokratije, mogle bi da spreče „odliv mozgova“, odnosno masovnu emigraciju mladih, pokazala je studija „Mladi u Srbiji 2018/2019“ Fondacije Fridrih Ebert objavljena na sajtu istraživačkog centra Demostat.

Studija o stavovima i vrednostima mladih je deo regionalnog istraživanja obavljenog u 10 zemalja u okruženju.

Pod konkretnim merama većina mladih smatra mogućnosti za profesionalno usavršavanje kroz programe koje bi sufinansirala ili stipendirala država, podršku razmeni i saradnji sa kolegama u inostranstvu, bolju dostupnost visokog obrazovanja i usavršavanja za mlade iz socijalno ugroženih grupa, zaštitu ravnopravnosti u obrazovanju i radu, više pomoći države u zaposlenju i osamostaljivanju od primarne porodice. Pretvaranje ove liste „liste želja“ u jasno definisan politički program je politički zadatak pod okriljem socijalne države i socijaldemokratije, na koje su mladi ljudi veoma prijemčivi, rezultati su istraživanja.

Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi, pokazuju odgovori ispitanika. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na društveno angažovanje i samorazvoj. U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku.

Među zaključcima studije navodi se da porodica na sebe preuzima obaveze koje je zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive. Zbog ovakve situacije, među mladima je rasprostranjena želja da odu iz zemlje i u tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz ostalih zemalja u regionu, utvrdila je studija.

Iako je želja za boljim životnim standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj se mladi nalaze. Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici, niti se trude da budu politički informisani, institucije države i društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za političke stranke, zaključili su istraživači.

Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu a pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije kod mladih. Istraživači naglašavaju da bi sve aktivnosti koje jačaju optimističnu viziju razvoja društva mogle da služe kao delotvorna prepreka emigraciji. To naravno ne podrazumeva propagandne kampanje, naglašava se dalje u studiji, već konkretne aktivnosti koje bi najavile mogućnost pozitivnih trendova.

Odliv školovanih kadrova je naročito ozbiljan problem, pokazalo je i ovo istraživanje. Zato su potrebne mere za mobilnost mladih, pre svega visokoobrazovanih, koja ne podrazumeva trajni već privremeni odlazak iz zemlje radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sticanja iskustva. Veoma je važno eliminisati i rešiti sve slučajeve otvorene korupcije u sistemu obrazovanja. To je u domenu vlade, koja bi od ovoga mogla imati koristi tako što bi stekla kredibilitet.

Interpretaciju podataka za ovu studiju obavio je Ekspertski istraživački tim IIC Demostat – dr Dragan Popadić, dr Zoran Pavlović i Srećko Mihailović.

Više od 10.000 ispitanika iz regiona

Studije o mladima u državama jugoistočne Evrope 2018/2019. je međunarodni istraživački projekat simultano sproveden u 10 zemalja jugoistočne Evrope: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Slovenija. Podaci su prikupljeni početkom 2018. od više od 10.000 mladih ljudi između 14 i 29 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari