Dolaskom proleća uvek se aktuelizuje pitanje setve i problema koji uz to idu, mada je većina njih nasleđena iz prethodnih godina, tako da se priča ponavlja. Ovog proleća ratari u Sremu bi trebalo da zaseju oko 183.000 hektara. Prema orijentacionom planu, saopštenom u Sremskoj privrednoj komori, najveće površina bi bile zasejane merkantilnim kukuruzom : 115.

Dolaskom proleća uvek se aktuelizuje pitanje setve i problema koji uz to idu, mada je većina njih nasleđena iz prethodnih godina, tako da se priča ponavlja. Ovog proleća ratari u Sremu bi trebalo da zaseju oko 183.000 hektara. Prema orijentacionom planu, saopštenom u Sremskoj privrednoj komori, najveće površina bi bile zasejane merkantilnim kukuruzom : 115.000 hektara ili oko 70 odsto ukupnih setvenih površina namenjenih za prolećnu setvu. Jari ječam mogao bi da zauzima 1.500 hektara, šećerna repa 15.000 hektara, suncokret 8.000 hektara, soja 20.000 hektara, semenski kukuruz 2.000 hektara, krmno bilje 7.000 hektara, povrće oko 12.000, a ostali usevi 3.100 hektara.
Hoće li se ovaj orijentacioni plan ostvariti ostaje da se vidi, ali je izvesno da za ovogodišnju setvu treba znatno više novca nego lane. Bolji poznavaoci prilika izračunali su da je ulaganje sada veće za oko 20 odsto, a računica je izvedena na osnovu cena semena, đubriva, goriva i drugih troškova.

Ohrabrujući pokazatelji

Prošlogodišnjoj ratarskoj proizvodnji i predstojećoj setvi bila je posvećena nedavno održana sednica Udruženja za agrar Sremske privredne komore. Na sednici su se čuli ohrabrujući podaci. Naime, u 2006.godini ratarska proizvodnja u Sremu beleži rast za 2,7 odsto što je veći procenat i od vojvođanskog. Sremci su ostvarili za 3,4 odsto manju proizvodnju žitarica, ali za 9,3 odsto veću proizvodnju industrijskog bilja, čulo se na ovoj sednici, mada stručnjaci upozoravaju da su veći prinosi uglavnom posledica dobrih vremenskih uslova, a ne veće primene agrotehničkih mera.

– Svedoci smo da sve poskupljuje, a posebno poslednjih dana. O njima slušam od proizvođača. Poskupelo je već đubrivo, a sigurno će se menjati i druge cene. Država je, istina, najavila subvencije za đubrivo i gorivo, ali su one namenjene registrovanim domaćinstvima, dok neregistrovani na njih nemaju pravo. Mi u komorskom sistemu, se zalažemo da se ovo promeni – rekao je Vladimir Vlaović, sekretar Udruženja za agrar Sremske privredne komore.
Stevan Budošan, iz Sremske Mitrovice, posejao je pšenicu, a sprema se da seje soju i šećernu repu. Sudeći po svemu, njega više brinu otkupne cene nego ulaganja u setvu.
– Oko otkupnih cena ništa ne znam, sem da će se soja plaćati 195 evra. Koliko mi para treba za setvu nisam računao. Znam da sve ide gore, da su veća ulaganja. Ja sam jesenas kupio đubrivo, tako da mi barem ovo poskupljenje ništa neće značiti. Ureu sam platio 1.900 dinara, sada je već ona 2.300 dinara, a to je velika razlika. Što se tiče subvencija za registrovana domaćinstva to ti je po onoj: na ćupriji dobiješ, na mostu izgubiš – kazao je Stevan Budošan.
O ovoj temi slično misli i Slavko Maletić, iz Vognja. Istina, on zna šta će sejati, ali zna i da će mu za to trebati više novca.
– Sejaću sedam jutara repe, devet jutara pšenice, tri i po jutra ječma i nekoliko jutara soje. Pred početak setvene sezone, tradicionalno, počinju poskupljenja reprometarijala neophodnih za poljoprivredu. To se dešavalo i jesenas, kada su nam davali podsticaje za đubrivo. Đubrivo je prvo poskupelo i tako su nam, od naših para, dali onih pet hiljada dinara. Ne treba poljoprivredi nikakva pomoć, neka samo daju prave cene naših prozivoda – poručio je Slavko Maletić.
Da se nepoznanice u agraru ponavljaju ocenio je i Živan Kuzmanović, šef proizvodnje u Zemljoradničkoj zadruzi „Voganj“ u istoimenom mestu.
– Ljudi ne znaju još ništa. Simbolično rečeno, situacija je ni na nebu ni na zemlji. Gde da krenu, šta im se isplati. Čas je jedan problem, čas drugi problem, ima neugovorene proizvodnje. Ipak, ja sam optimista, sve će se zasejati. Ali, nije problem ova godina, već je problem status agrara uopšte – ocenio je Živan Kuzmanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari