Odluka o putovanjima u EU: Suvereno pravo ili kršenje evropskih vrednosti? 1Foto: Pixabay/Geralt

Da će primanje vakcine protiv korona virusa postati jedan od uslova za slobodno putovanje, govori se nedeljama unazad, od trenutka kada su prve doze cepiva počele da se daju u Evropi.

Uprkos upozorenjima, pre svega iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO), da potvrda o vakcinaciji ne bi trebalo da bude uslov za slobodan prelazak granica, Evropska komisija sačinila je predlog, koji će biti predstavljen sutra, a po kome, kako je preneo Euro njuz, slobodno putovanje unutar EU treba da bude dozvoljeno onim putnicima koji su dobili vakcinu i to onu koju je odobrila Evropska agencija za lekove (EMA).

Kako je do sada EMA dala dozvolu za upotrebu Fajzer-Biontek, Astrazeneka, Moderna, i Džonson i Džonson vakcine, nametnulo se pitanje da li će građani koji su primili Sinofarm ili Sputnjik V, a kojih je u Srbiji većina, na ovaj način biti diskriminisani. Sagovornici Danas na ovo pitanje daju različite odgovore, ali i dodaju da treba sačekati da se vidi konačan predlog EK sutra, kao i kako će biti primenjen u praksi.

– Treba sačekati da vidimo kako će taj predlog izgledati. Ovako kako sada stoji, on se kosi sa vrednostima na kojima počiva EU. I u tom smislu mislim da nije pravedan ne samo u odnosu na Srbiju nego i druge zemlje sveta. Ipak ne mogu da klasifikujem ovaj predlog kao diskriminaciju, jer ovo nije konačna odluka i nismo ni sigurni u kom će obliku na kraju biti usvojen, kaže za Danas Sonja Tošković, direktorka Beogradskog centra za ljudska prava.

Milan Antonijević, pravnik, ekspert za ljudska prava, takođe navodi da je još rano govoriti da li je ovakav predlog diskriminacija ili ne.

– Mi još uvek ne znamo koje će sve vakcine u trenutku stupanja na snagu tog propisa biti odobrene u EU. Predlog se može posmatrati kao problematičan jer je veliki broj građana sveta imunizovan vakcinama koje nisu priznate u EU. Međutim potvrde o vakcinama trebalo bi da počnu da važe tek za nekoliko meseci, u junu, i tek tada, ako neke od vakcina ne budu prihvaćene u EU, možemo govoriti o diskriminaciji, kaže Antonijević.

On ističe da je cela rasprava o potvrdama o vakcinisanju preuranjena i da „ide ka tome da pravi senzacionalizam i antievropsku kampanju“.

Povodom najave da će potvrde o vakcinaciji cepivima koje je odobrila EMA biti jedan od uslova za putovanje u EU, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je takva odluka „loša i skandalozna“, „suprotna najvišim evropskim vrednostima“, što je stav koji je ponovila i premijerka Ana Brnabić.

Naim Leo Beširi, predsednik Instituta za evropske poslove, kaže međutim za Danas da se ovakav predlog ne može posmatrati kao diskriminacija jer „pravo putovanja stranaca, pre svega onih koji nisu građani EU, nije zagarantovano ljudsko pravo“.

– Većini građana na planeti je potrebna viza da bi posetili EU, tako da bi onda tom logikom i dobijanje vize moglo da se smatra diskriminacijom. U tom kontekstu, ovde nije reč o diskriminaciji. Ovakav predlog može biti problematičan ako određene članice EU samostalno odobre vakcine, koje nemaju odobrenje EMA. Međutim treba imati u vidu da koji god predlog EK da, on mora biti usvojen od strane svih zemalja članica, tako da je teško očekivati da će se usvojiti predlog koji bi bio u suprotnosti sa pravima državljana EU, kaže Beširi. On ističe i da ukoliko postoji veliki pritisak zemalja članica, moguće je da će u konačnom obliku predlog biti takav da ne precizira kojom vakcinom građani moraju biti vakcinisani.

– Međutim, gotovo je sigurno da će EU tražiti da građani zemalja van EU, moraju biti vakcinisani vakcinama koje je odobrila EMA, kako bi putovali unutar EU, kaže Beširi, dodajući da će pored medicinske ovo biti i politička odluka „ali  će ta politička odluka biti zasnovana i na naučnim činjenicama“, kaže Beširi.

SZO još ranije je istakla da se ne savetuje uvođenje potvrde o vakcinaciji ili stečenom imunitetu kao uslova za prelazak granica. Kako je SZO navela, vakcine još uvek nisu svuda dostupne, a nije ni poznato u kojoj meri vakcinacija sprečava prenos virusa. Protivi se i uvođenju testova na antitela koji bi se koristili kao potvrda da je neko preležao kovid jer „trenutno ne postoje dokazi da osobe koje su se oporavile od kovida 19 u koje imaju antitela jesu zaštićene od naredne infekcije“.

PCR i testovi za antitela kao „rezerva“

Sva tri sagovornika Danasa napominju da će pored potvrde o vakcinaciji, biti predviđeno da građani mogu da putuju i uz negativan PCR test, ili test koji pokazuje da imaju antitela, kao i uz pristanak na višednevni karantin. Milan Antonijević navodi da i ako se ispostavi da građani koji su primili Sinofarm ne mogu da putuju uz potvrdu o vakcinaciji, oni će svakako biti u „nepovoljnijoj poziciji, ali im putovanje neće biti onemogućeno“. „S obzirom da danas ne možemo uopšte da putujemo, bilo kakvo olakšanje protoka ljudi i robe biće značajno“, ističe Antonijević. Sonja Tošković dodaje da u vreme pandemije, koja je jedna vanredna situacija „zemlje imaju pravo da suvereno odlučuju pod kojim uslovima je moguć ulazak i izlazak iz države“. „Potpuno slobodno kretanje ljudi nećemo videti još neko vreme nažalost“, kaže Tošković.

Bez ekonomskih interesa

Za sada nema informacija da je predata dokumentacija EMA za Sinofarm vakcinu, pa je nemoguće ni pretpostaviti da li bi i kada ovo cepivo moglo biti odobreno u EU. Antonijević kaže da i proizvođači koji ne zatraže odobrenje  u EU snose odgovornost za ono što će se dešaviti građanima koji su primili njihovu vakcinu. Beširi podseća da su proizvođači koji nisu predali zahtev EMA vođeni ekonomskim razlozima. „EU je već kupila 2,4 milijarde vakcine, pa se postavlja pitanje  isplativosti za ove proizvođače da ulaze na tržište koje je već obezbedilo tolike količine vakcina“, kaže Beširi. On dodaje da se za Sputnjik odobrenje u EU najranije može očekivati u maju, ali da je pitanje „da li će EU kupiti tu vakcinu ili će se samo dati mogućnost zemljama članicama.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari