"Oni žive" u Studenjaku 1Foto: Drago Ðenadic Gane

Film Džona Karpentera They Live (Oni žive) s kraja osamdesetih godina naišao je na negativne komentare u momentu objavljivanja, pretežno zbog kritičke poruke koju šalje o društvu, da bi vremenom ovo naučno fantastično ostvarenje steklo status kultnog klasika.

Upravo je ovaj film, na neki način bio na umu tvorcima projekta „Oni žive“, koji prikuplja fotografije iz života svih studenata koji su živeli u Studenjaku, dok su smišljali njegov naslov.

– Razlog koji povezuje naslove je to što su mladi ljudi i studenti uvek imali sklonost ka kritičkom preispitivanju društvenih konvencija i energiju da određenu promenu iznesu – pojašnjava Maida Gruden, koordinatorka projekta koga raspisuje Dom kulture Studentski grad i dodaje da je u današnjem medijski zasićenom i anesteziranom društvu neophodno preispitati mnoge uvrežene percepcije, pa i onu po kojoj su studenti po automatizmu protivnici uljuljkanog društva.

Gruden za Danas pojašnjava da je cilj međunarodnog projekta „Oni žive“ višedecenijsko istraživanje života studenata u studentskim kampusima u nekoliko zemalja: Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Španiji, putem prikupljanja i arhiviranja fotografija iz privatnih arhiva i audio intervjua sa bivšim i sadašnjim stanarima studentskih domova.

Tim povodom poziva sve bivše i sadašnje stanare „Studenjaka“ svih generacija da slanjem fotografija iz lične arhive doprinesu kreiranju kolekcije fotografija o životu studenata u ovom kampusu.

Fotografije snimljene u Studentskom gradu od kraja Drugog svetskog rata, zapise iz života iz vremena kada se obeležavao Dan mladosti u SFRJ, fotografije uslikane tokom bombardovanja devedesetih, za vreme sankcija, studentskih protesta, ali i danas za vreme pandemije kovid 19, na kojima su predstavljene okolnosti, kao što su svakodnevica, međuljudski odnosi, kulturne navike i proslave, društveni aktivizam prikupljaju se u okviru ovog projekta. Više informacije o načinu slanja mogu dobiti putem mejla belgradeŽtheylive.eu ili na broju telefona 011 2691 442 i 064 466 76 08, a krajnji rok za slanje i predaju je 1. septembar ove godine.

– Dokumentovanje perioda bombardovanja devedesetih, sankcija, studentskih protesta je značajno jer je u pitanju po svojoj dramatičnosti specifično vreme. Standard života bio je sveden na minimum, građanske slobode surovo su gušene, dok su se psihološka situacija i pritisci graničili sa iracionalnim. Takvi uslovi neminovno su vodili ka protestima i buntovima u kojima su studenti odigrali značajnu ulogu – zaključuje Gruden i dodaje da je današnjim generacijama verovatno teško da zamisle kako je bio studirati tokom devedesetih, bez mogućnosti da se izađe iz zemlje ili dođe do informacija bitnih za obrazovanje jednim klikom na internetu kao danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari