Osnovci umesto sporta sve više sede ispred ekrana 1Foto: Pixabay/Bob_Dmyt

Stručnjaci iz regiona na današnjoj onlajn konferenciji „Savez za zdraviju budućnost“, prikazali su analizu podataka o navikama u ishrani i fizičkoj aktivnosti kod dece u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

Oko 600 učenika i učenica sedmog razreda iz Srbije i Hrvatske i BIH godišnje učestvuje u anketi o prehrambenim navikama, fizičkoj aktivnosti i doživljaju sopstvenog tela.

Istraživanje je pokazalo da veliki broj dece u regionu redovno doručkuje, ali je potrebno raditi sa njima zbog nedovoljne zastupljenosti povrća u ishrani i prečestog uzimanja slatkiša.

Dijana Majer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istakla je da u Hrvatskoj tek trećina dece ima pet redovnih obroka u toku dana, i to češće devojčice od dečaka. U BIH svako treće, a u Srbiji svako četvrto dete ima pet preporučenih obroka dnevno.

To nam je područje na kojem moramo raditi, jer s tim nismo zadovoljni. Hrana se jede u obrocima, a ne da djeca svaki dan i stalno nešto jedu. Imamo veliki postotak djece koja ništa ne jedu u školi, a nešto manji postotak onih koji stalno nešto jedu. Deca zapravno nemaju svjest da jedu hranu u obrocima“ – rekla je Majer.

Svaki drugi trinaestogodišnjak u regionu ima svest o optimalnoj fizičkoj aktivnosti, ali je istraživanje pokazalo da znanje ne prati praksa.

Fizička aktivnost dece u regionu je ispod optimalnog, zbog toga je Erol Kovačević sa Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Sarajevu preporučio kreiranje ambijenta koji podstiče aktivan životni stil.

Zanimljivo je da nemamo značajnih razlika o znanju o optimalnom nivou tjelesne aktivnosti između dječaka i djevojčica. Njihovo znanje je otprilike podjednako, ali zapravo postoje razlike, jer su u svim godinama realizacije projekta u svim državama dječaci tjelesno aktivniji od djevojčica“ – rekao je Kovačević.

U regionu najčešće vežbaju deca iz Srbije, a beleži se i najveći udeo fizički aktivnih devojčica (30-35 odsto poslednjih pet godina).

Međutim, u svim zemljama opada fizička aktivnost, dok raste vreme provedeno ispred ekrana. Kovačević je objasnio da je sigurno kako ispred ekrana ne treba biti duže od dva sata dnevno, jer je sedelački način života uvod za brojne bolesti.

Postoje različite preporuke o optimalnom nivou tjelesne aktivnosti. Dogovor na nivou globalnih institucija koje se bave ovim problemom jeste da je 60 minuta tjelesne aktivnosti za djecu školskog uzrasta preporuka. Barem tri puta sedmično bi ta fizička aktivnost trebalo da bude intenzivnijeg karaktera“ – poručio je Kovačević.

Aleksandar Medarević iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ ocenio je da su deca veoma kritična kada posmatraju svoje telo. Mnogo veći procenat dece je normalne telesne težine, od onoga kako sebe doživljavaju.

Mladi sebe često neprikladno svrstavaju s obzirom na telesnu težinu. Generalno su nezadovoljni svojim fizičkim izgledom“ – rekao je Medarević i dodao da pod pritiskom medija devojčice češće imaju pogrešnu predstavu o svom telu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari