Otisak stopala pomaže u raspoznavanju beba 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Osim o ovoj praksi kojom jedna bolnica sprečava zamenu beba, listovi Pravda i Vreme pisali su još i o novootvorenoj katedri za modu na Univerzitetu u Torontu, ali i problemima koje meštanima stvara pijani apotekar.

Uprava porodilišta u San Francisku razvila je nov način razlikovanja novorođenčadi, prenosi list Pravda . Naime, u ovoj bolnici dešavalo se da bebe budu zamenjene, te se njima sada uzimaju otisci stopala, jer se otkrilo da je to otprilike slično kao kad se uzme otisak prstiju odraslog čoveka.

Otisak stopala pomaže u raspoznavanju beba 2

Kada se dete rodi stopalo mu namažu mastilom, otisnu stopalo na karton i na kartonu zabeleže podatke o detetu. Ako se desi da se dete zameni ili zagubi, može se identifikovati po otisku stopala. Tako majka može biti sigurna da je dete koje nosi kući njeno.

Rihard Vagner imao je običaj da neopažen prisustvuje premijeri svojih opera. Tako je prilikom premijere „Tanhajzera“, piše Pravda, seo u jedan ugao na trećoj galeriji sa ostalom publikom. Posle trećeg čina, Vagneru je prišao neki mladić i zapitao ga kako mu se sviđa opera. Misleći da ga mladić ne poznaje, Vagner je hteo da se našali i počeo je da grdi i operu i kompozitora, tvrdeći da je to najgora stvar koju je u životu čuo.

Sutradan, kada je Vagner otvorio novine, zaprepastio se od čuda. Tu je bilo napisano sve ono što je rekao mladiću na galeriji. Članak se završavao sa:

-Ja doduše nisam muzički kritičar i ne razumem se mnogo u muziku, ali je sigurno sve ovo tačno je mi je ovo kazao sam Vagner za vreme premijere “Tanhajzera”.

U Kanadi je otvorena katedra za žensku modu, prenosi Pravda. Najbolji američki modni stručnjaci će predavati na Univerzitetu u Torontu o modi i svim pitanjima u vezi nje, i to isključivo na naučnom osnovu. Profesori modnog fakulteta će svoje slušaoce upoznati sa veštinama planiranja, o tome kako se može stvoriti dobra odevna kombincija. Među nastavnim predmetima nalaze se o pouke u građenju i uređivanju stanova, kao i važnija pitanja o modernom domaćinstvu.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Čitaoci Vremena žalili su se ovoj redakciji u nadi da će problemi koji su uočili biti rešeni.

Otisak stopala pomaže u raspoznavanju beba 3

Jedan čitalac naveo je da na tramvajskoj pruzi broj jedan uvedena i prikolica sa po jednim sedištem sa strane. To je učinjeno kako bi bilo što više mesta za putnike i manje gužve. Ali čitalac smatra da se jedan nedostatak može lako i jeftino rešiti, a olakšao bi putnicima.

Naime, ima malo vešalica za koje se putnici mogu držati tokom prevoza, jer većina njih stoji, pa se oni ljuljaju i tako padaju na druge putnike.

Drugi čitalac žalio se na pijanog apotekara u jednom malom mestu. Naime, meštani strahuju ne od bolesti nego od mogućnosti da ih apotekar otruje. Čitalac objašnjava da mu se razbolela ćerkica, te je on otišao do apoteke po lek. Kad ono, apotekar mrtav pijan, sve vreme se tetura.

Na tas terazija stavio je teg od petnaest grama, a čitalac se setio da po receptu treba da ide pet. Apotekar je to onda promenio, a jedva je uspeo da prespe tečnost iz jedne u drugu bočicu. Ipak, uspeo je da napravi lek, ali zabrinuti čitalac nije smeo da ga da svom detetu.

Povodom 500- godišnjice Gutenbergovog pronalaska, u Berlinu je održana trodnevna Gutenbergova izložba, prenosi list Vreme.  Izložene su stare skupocene knjige koje su štampane pre pet vekova. U jednom staklenom ormaru, izložen je svezak prve Gutenbergove Biblije koja je štampana na pergamentu na latinskom jeziku.

Poznato je da je Gutenberg izradio preko 290 raznih tipova za štampanje ove Biblije. Primerak koji se nalazi u Berlinu ukrašen je minijaturama. Izloženi su i neki raniji pokušaji pronalaženja štamparske veštine, razni drvorezi, ali i najstarija štampana Biblija na nemaškom jeziku iz 1466. godine.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari