Preminuo raščinjeni vladika Artemije 1Foto: FoNet/ Dragan Antonic

Nekadašnji episkop raško-prizrenski Artemije (Radosavljević) preminuo je danas u 85. godini posle kraće bolesti.

Vladika Artemije biće sahranjen u rodnom Leliću, gde se nalazi sedište Eparhije raško-prizrenske u egzilu na čijem je čelu od kad je isključen iz Sabora SPC.

Pre deset godina uklonjen je sa katedre Eparhje raško-prizrenske, uz zabranu da ostane na KiM, potom je raščinjen i nekoliko godina kasnije isključen iz SPC zbog nepoštovanja saborskih odluka koje smatrao nekanonskim.

On je jedan od petorice srpskih arhijereja koji su ukonjeni iz Sabora u kanonski spornim procesima tokom patrijaraškog staža nedavno upokojenog patrijarha Irineja.

U slučaju vladike Artemije spekulisalo da njegova “priča” ima političku i crkvenu pozadinu – bio je javni protivnik nezavisnosti i podele KiM, kao i jedan od najvećih antiekumenista u SPC, što njegovi advokati koriste kao argumente pred Višim sudom u Beogradu, gde je u toku sudski proces koji ERP vodi protiv direktora nekadašnjeg Eparhijskog centra „Rade Neimar“ Predraga Subotičkog, odgovornog arhitekte Jelene Šubarević, preminulog bivšeg vladike raško-prizrenskog i raščinjenog protosinđela Simeona (Dejana Vilovskog).

Iako se oni terete za zloupotrebu položaja i materijalnu štetu nanetu ERP, Vilovski je dobio je politički azil u Grčkoj zbog „političkog i verskog progona u Srbiji“ i sudi mu se u odsustvu.

Vladika Artemija, u svetu Marko Radosavljević, jedan je od čuvene trojice duhovnih sinova arhimandrita Justina (Popovića), čije ime počinje na “A”, zajedno sa nedavno preminulim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem (Radovićem) i vladikom Atanasijem (Jevtićem).

Na njegov životni i monaški put, kao i nacionalni rad, kako je nazivao svoje angažovanje na očuvanju KiM u sastavu Srbije, presudni uticaj pored oca Justina imao i vladika Nikolaj (Velimirović), takođe rodom iz Lelića.

Vladika Artemije školovao se u Valjevu, Beogradu, Atini, bio profesor na bogoslovijama u Krki i Prizrenu, a kao duhovnik od zapustelog manastira Crne reke napravio je „rasadnik“ monaštva ne samo u ERP, nego u celoj SPC.

Bavio se i prevođenjem molitvenih knjiga sa grčkog kojih nije bilo na srpskom jeziku.

Na tronu ERP 1991. nasledio je pokojnog patrijarha Pavla, a njegova smena na ove katedre na istom Saboru na kome je kanonizovan njegov duhovni otac bila je presedan u novijoj istorji SPC i jedan od prvih poteza nedavno preminulog patrijarha Irineja posle stupanja na tron Svetog Save.

Uoči planiranog svečanog molitvenog obeležavanja šest decenija od monašenja i 10. godišnjice progona iz ERP, kako je nazivao svoje uklanjanje sa ove katedre i isto toliko od nastanka ERP u egzilu, krajem prošle nedelje zbog pogoršanja hroničnih bolesti vladika Artemije bio je smešten u Valjevsku bolnicu.

Test na virus korona juče najpre bio negativan, preko noći je proglašen za “pozitivan”, a vladika Artemije juče nije preživeo put do Beograda, iz kog su njegovi posmrtni ostaci večeras preneti u Lelić.

Sa ovog sveta otišao na “crveno slovo” – Sabor svetog arhangela Mihaila- na isti praznik na koji je pre 60 godina zamonašen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari