SBB: Premijerka krije zašto nije bilo tendera za operatora Pošta NET i za koliko je predat Telekomu 1Foto: SBB

Ni posle deset dana od kada je SBB kompanija uputila zvanično pismo premijerki Ani Brnabić sa zahtevom da Vlada objasni zašto za prodaju javne imovine JP Pošta nije raspisan tender, nismo dobili nikakav odgovor, a cena prenosa imovine između dva državna preduzeća i dalje se skriva od građana Srbije, saopšteno je danas iz te kompanije.

Kako navode, iako su premijerki u pismu ukazali da je nezakonita odluka JP Pošte da prepusti infrastrukturu i operatora Pošta NET Telekomu Srbija na potpuno netransparentan način, premijerka se odlučila na ćutanje, postajući tako aktivan saučesnik JP Pošte i Telekoma Srbije u ovom nelegalnom postupku.

„Premijerki Brnabić jasno smo ukazali da bi raspisivanjem tendera za prodaju Pošta NET svi zainteresovani mogli da konkurišu i da država postigne dobru cenu, ali ona očigledno ne smatra svojom obavezom da štiti javnu svojinu i poštuje zakone Republike Srbije, kao što ne smatra svojom dužnošću da obavesti građane Srbije koliko su novca izgubili ovom netransparentnom transakcijom. Brnabić ne smatra ni da je važno ili bar pristojno da odgovori na pismo jednog od najvećih investitora u Srbiji, SBB kompaniji koja posluje u okviru United Grupe“, dodaje se dalje u saopštenju.

Kako navode, umesto odgovora Brnabić upućene su im javno mnogobrojne uvrede od strane dva direktora ovih preduzeća, koji su ovaj sumnjivi i tajnoviti ugovor potpisali.

„Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija i Zoran Đorđević, v.d. direktor JP Pošta Srbije odgovorili su SBB-u  iako njih ništa nismo pitali, ali su u poznatom maniru iznoseći neistine o našoj komapaniji, prikrili sve detalje predaje javne svojine i nisu nijednom objasnili za koliko su oštetili državu i njene građane“, navode iz SBB-a.

Pismo koje je kompanija SBB uputila premijerki Ani Brnabić prenosimo u celosti:

Poštovana gospođo Brnabić,

Obraćamo Vam se u ime telekomunikacionog operatora Serbia Broadband – Srpske kablovske mreže (SBB) koji je registrovan za obavljanje delatnosti fiksne telefonije, distribucije medijskih sadržaja i pristupa internetu. Kao što Vam je poznato, SBB je deo United Grupe koja okuplja vodeće kompanije u oblasti pružanja telekomunikacionih i medijskih usluga u Jugoistočnoj Evropi, a koja je do sada u Republiku Srbiju investirala skoro 900 miliona evra.

Kompanije UG aktivne u Srbiji zapošljavaju preko 4.000 naših građana. U naredne tri godine su predviđene investicije od 240 miliona evra.

Budući da je oblast telekomunikacija dinamična i podložna promenama koje diktira tehnološki razvoj, te da je jedna od vodećih industrija koja bi povela Srbiju ka punom digitalnom društvu, smatramo da je od izuzetne važnosti da se svim operatorima, bez obzira da li su u državnom ili privatnom vlasništvu, obezbedi konkurentno i predvidivo poslovno okruženje, a sve u skladu sa Ustavom proklamovanom slobodom preduzetništva i jednakošću učesnika na tržištu, te podjednakoj zaštiti svih oblika svojine.

Imajući sve to u vidu, neprijatno smo iznenađeni najnovijim razvojem događaja koji se tiču u potpunosti netransparentne prodaje infrastrukture Javnog preduzeća Pošta Srbije, koja je istu do sada koristila za pružanje usluga pristupa internetu i distribucije medijskih sadržaja, preko svog ogranka Pošta NET. Kao što Vam je poznato, ova infrastruktura (elektronska komunikaciona oprema) je preneta operatoru Telekom Srbija, koji je jedan od učesnika na tržištu telekomunikacija. O samoj transakciji, javnost, ali i potencijalno zainteresovani operatori nisu dobili praktično nijedan detalj.

Poznato Vam je da je infrastruktura javnog preduzeća koju ono koristi za pružanje usluga od opšteg interesa (u šta spadaju i telekomunikacije), zapravo u javnoj svojini u skladu sa pozitivnim propisima Republike Srbije. Javna svojina, po pomenutim propisima može biti samo svojina države, pokrajina ili lokalne samouprave, dok javno preduzeće na njoj ima pravo korišćenja, ne i pravo svojine. To se naročito odnosi na mreže za koje je odredbama člana 11 stav 3 Zakona o javnoj svojini propisano sledeće:

„Mreža kojom se obavlja privredna delatnost pružanja usluga od strane pravnih lica osnovanih od nosilaca javne svojine je u javnoj svojini”. Takođe, shodno Zakonu o javnim preduzećima cilj osnivanja javnog preduzeća je između ostalog i „obezbeđivanje trajnog obavljanja delatnosti od opšteg interesa i redovnog zadovoljavanja potreba korisnika proizvoda i usluga” (Član 4 stav 1 tačka 1 Zakona o javnim preduzećima), i da je Vlada (kada je država osnivač) u slučaju poremećaja u poslovanju javnog preduzeća dužna da preduzme mere, koje se odnose i na ograničenja u pogledu prava raspolaganja pojedinim sredstvima u javnoj svojini.

Iz šturog saopštenja Javnog preduzeća Pošta Srbije se može zaključiti da je JP Pošta: “U skladu sa planovima za unapređenje kvaliteta svoje osnovne delatnosti”, donela “odluku o prestanku poslovanja u sferi obavljanja delatnosti kablovskih telekomunikacija”, kao i da je zaključen “ugovor kojim se svojina na elektronskoj komunikacionoj opremi preko koje funkcionišu usluge pristupa internetu i kablovskoj televiziji „Pošta NET“ prenosi na kompaniju „Telekom Srbija“ a.d. Beograd.” Takođe, u nedavnom obaveštenju korisnicima upućenom od strane JP Pošta, između ostalog je navedeno da će u narednih 6 meseci prestati sa obavljanjem delatnosti operatora kablovsko-distributivnih sistema, te da će, nakon tog perioda, “usled tehničke, trajne i potpune nemogućnosti pružanja usluga pristupa internetu i/ili kablovske televizije, pojedinačni korisnički ugovori o pružanju IKT usluga prestati da važe…”

Dakle, iz saopštenja JP Pošta se može zaključiti da je JP Pošta u oblasti telekomunikacija imala poremećaje u poslovanju, da je donela odluku o prestanku delatnosti od opšteg interesa, a onda prenela u svojinu drugom subjektu infrastrukturu koja nije svojina tog javnog preduzeća nego državna.

Budući da ni odluka ni ugovor, a ni bilo koja detaljna informacija o ovom “poslovnom aranžmanu” nije objavljena, niti je u relevantnim dokumentima JP Pošta koji su objavljeni bilo šta rečeno o mogućnosti da JP Pošta prestane sa obavljanjem delatnosti od opšteg interesa, te da je ceo proces obavijen velom tajne, molimo Vas da nam odgovorite na sledeća pitanja:

1. Na osnovu kojih planova je doneta odluka o prestanku pružanja usluga u sferi kablovskih telekomunikacija? Zašto Program poslovanja za 2021. godinu, na koju je Vlada dala saglasnost, ne propisuje plan o prestanku obavljanja delatnosti elektronskih komunikacija?

Iz programa poslovanja JP Pošta i izveštaja o realizaciji tih programa za 2021. godinu, koji su jedini planovi javno objavljeni, se ne može nikako zaključiti da će JP Pošta, odnosno njena Poslovna jedinica Pošta NET prestati sa obavljanjem delatnosti, nego upravo suprotno, da će ulagati u infrastrukturu da bi se takmičili sa konkurencijom, između ostalog i u odnosu na sam Telekom Srbija AD.

U Godišnjem programu rada za 2021. godini JP PTT (https://bit.ly/3tBH65V), kao i izmenama tog plana ( https://bit.ly/3C3pXFq), nema ni reči o prodaji infrastrukture i prestanku pružanja usluga elektronskih komunikacija od strane JP Pošte Srbije, naprotiv, govori se o investicijama u tu infrastrukturu, da bi se uhvatio korak sa konkurencijom.

Tako na primer, Program poslovanja za 2021. godinu kaže sledeće: „RJ „Pošta NET” se nalazi na  tom tržištu i izložena je pojačanim  napadima  konkurencije,  zahtevima  krajnjih  korisnika  za  uvođenjem  novih  servisa, kao i laganom tehnološkom zaostajanju za konkurencijom i to na polju gde smo nekada  bili  lider.  U  cilju  prevazilaženja  tih  problema  potrebno  je,  osim  izgradnje novih  deonica  naše  HFC  mreže  i  rekonstrukcija  i  zamene  već  postojećih  zastarelih  mreža, izvesti ulaganja u izgradnju i u razvijanje novih tehnologija i servisa na novim mrežama  koje  su  zasnovane  na  najsavremenijim  tehnologijama  kao  što  je  Fiber-To-The-Home (FTTH) mreža.

Uvođenje nove tehnologije je i isplativije iz razloga što se odmah čini  tehnološki  iskorak  umesto  da  se  samo  popravljaju  postojeći  nedostaci, a isplativost  dolazi  do  izražaja  posebno  kod  održavanja,  jer  nema  potrebnih  aktivnih elemenata  na  mreži  koja  se  napajaju  električnom  energijom  (kada  je  uslov  da  smeštaj opreme bude kod trećih lica i kada postoje radovi vezani za Elektrodistribuciju), što sve  zajedno  čini  da  je  nova  tehnološki  naprednija  mreža  elegantnije  rešenje  koje  je prihvatljivije  korisniku.

U  današnjem  vremenu,  korisnik,  pod  agresivnim  reklamama konkurencije o novim servisima preko FTTH mreža, ne želi ništa manje ni da prihvati“ (strana 188 Programa poslovanja za 2021. godinu). Slično kaže i na strani 219 istog programa i predviđa „izgradnju i rekonstrukciju KDS mreža sa optimizacijom eksploatacije KDS mreže sa novim korisnicima“ i „izgradnju i rekonstrukciju KDS mreže – ključ u ruke“, te za potrebe investicija u Poslovnu jedinicu Pošta Net predviđa sredstva u iznosu od oko 10,1 % planiranih investicija (strana 224 Programa poslovanja i strana 148 Izmena Programa poslovanja).

2. Ako se radi o planovima drugačijim od Programa poslovanja koji je jedini relevantan, zašto planovi o prestanku obavljanja delatnosti nisu javno objavljeni i zašto nije najavljeno da će biti doneta odluka o prestanku delatnosti? Gde je objavljena odluka o prestanku delatnosti i da li je Vlada dala saglasnost na tu odluku? Ako je Vlada dala saglasnost, u kom je Službenom glasniku ta saglasnost objavljena?

Program poslovanja i izveštaj o realizaciji za 2021. godinu, kao što smo rekli, ne predviđa prestanak poslovanja Poslovne jedinice Pošta NET, a pored toga obaveza javnih preduzeća (u koje spada i JP Pošta Srbije) je da u svom radu obezbedi javnost, odnosno transparentnost, te da, između ostalog, objavljuje godišnji, odnosno trogodišnji program poslovanja, kao i sve njegove izmene i dopune, odnosno izvod iz tog programa ako javno preduzeće ima konkurenciju na tržištu, izveštaje o realizaciji tih planova, kao  i  druge  informacije  od  značaja    za  javnost. O tako krupnoj promeni koja se tiče prestanka delatnosti od opšteg interesa od strane javnog preduzeća, javnost je morala da bude obaveštena pre donošenja bilo kakve odluke.

3. Da li je Vlada dala saglasnost na prenos svojine u državnom vlasništvu na drugog subjekta? Da li je o prenosu svojine u državnom vlasništvu obavešteno javno pravobranilaštvo i da li je dalo mišljenje o planiranom prenosu javne svojine? Ako jeste gde su ove odluke i mišljenja objavljeni?

Javna svojina je po Zakonu o javnoj svojini svojina države, autonomne pokrajine ili lokalne samouprave.

Infrastruktura koja se koristi za obavljanje delatnosti elektronskih komunikacija zapravo jeste mreža, odnosno nepokretna stvar sa pripacima, odnosno zbir stvari, namenjenih protoku materije ili energije radi njihove distribucije korisnicima ili odvođenja od korisnika, a čiji je pojam bliže utvrđen posebnim zakonom (član 11 Zakona o javnoj svojini). Da se u predmetnom slučaju radi o mreži potvrđuje i RATEL u čijem registru operatora je upisana kablovska mreža za pristup i pasivna infrastruktura, između ostalog kablovska kanalizacija): https://bit.ly/3k6oKXS.

Po članu 11 stav 3 Zakona o javnoj svojini mreža kojom se obavlja privredna delatnost pružanja usluga od strane pravnih lica osnovanih od nosilaca javne svojine je    u  javnoj  svojini, a samo izuzetno posebnim zakonom može biti utvrđeno da mreže mogu biti i u svojini pravnog lica koje je osnovala Republika Srbija za pružanje usluga ili njegovog zavisnog društva. Zakon o elektronskim komunikacijama koji reguliše delatnost elektronskih komunikacija se ne izjašnjava o tome da li su mreže javnih preduzeća u javnoj svojini ili svojini tih preduzeća. Tako da nije najjasnije koje pravo na infrastrukturi se prenosi u svojinu Telekom Srbija AD (svojina ili pravo korišćenja), i po kom osnovu se to radi.

Zakon o javnim preduzećima (član 10), propisuje da imovinu javnog preduzeća i društva kapitala iz stava 1 ovog člana čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva i hartije od vrednosti i druga imovinska prava, koja su preneta u svojinu javnog preduzeća u skladu sa zakonom, uključujući i  pravo  korišćenja  na stvarima    u  javnoj  svojini, a član 82 istog zakona potpisuje da se neće    dozvoliti    upis    svojine    na    mrežama    u    javnoj svojini.

Iz svega toga proizilazi da Javno preduzeće kao što je PTT na mreži može da ima samo pravo korišćenja, ne i pravo svojine, eventualni upis prava svojine se ne bi mogao dozvoliti, pa je samim tim nejasno kako je JP PTT mogao u svojinu da prenese nešto što nije njegovo i da li se o tome izjašnjavala Vlada kao svojevrsni administrator javne svojine (ovde konkretno državne).

Na kraju, radi zaštite opšteg interesa, za raspolaganje (pribavljanje i otuđenje) sredstava koja su u javnoj svojini osnivač, konkretno, u ime njega Vlada, mora da da saglasnost po članu 69 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim preduzećima.

4. Zašto Vlada Republike Srbije nije tržištu transparentno ponudila infrastrukturu JP Pošta?

Elektronske komunikacije su delatnost od opšteg interesa. Cilj osnivanja javnog preduzeća je između ostalog i „obezbeđivanje trajnog obavljanja delatnosti od opšteg interesa i redovnog zadovoljavanja potreba korisnika proizvoda i usluga” (Član 4 stav 1 tačka 1 Zakona o javnim preduzećima). Takođe, Član 14 istog zakona predviđa jasnu obavezu osnivača, odnosno konkretno Vlade da obezbedi da se delatnost od opšteg interesa obavlja u kontinuitetu. Ipak, to ne znači da je jedino rešenje prenošenje svojine drugom preduzeću u državnom vlasništvu.

Kao što smo naveli, oblast telekomunikacija je prilično dinamična, na tržištu se takmiči oko 80 operatora, i ako je JP Pošta Srbije već donelo odluku o prestanku obavljanja delatnosti od javnog interesa i ako je Vlada dala saglasnost za taj prestanak, zašto infrastruktura nije ponuđena u transparentnom postupku javnog nadmetanja i drugim operatorima. U javnom nadmetanju, država bi mogla da postigne adekvatnu i konkurentnu cenu i istovremeno bi očuvala delatnost od opšteg interesa, na fer, transparentan, nediskriminatoran i objektivan način.

Takođe, država je mogla i da zadrži svojinu na infrastrukturi i da istu pod jednakim uslovima iznajmljuje svim operatorima, pod fer, nediskriminatornim i transparentnim uslovima, što je praksa koja nije nepoznata u Evropskoj uniji.

Umesto toga, po svemu sudeći, Telekom Srbija je, u još jednom netransparentnom i sumnjivom poslovnom aranžmanu, dobio dalju podršku za svoje predatorsko širenje. Telekom Srbija u svojim medijskim nastupima uporno tvrdi da je potpuno korporativizovano preduzeće koje posluje na tržištu bez podrške države, a sa druge strane uzurpira državnu svojinu uz podršku javnog preduzeća i najverovatnije uz direktnu podršku Vlade Srbije.

Molimo Vas da nam, u cilju razjašnjenja ovog netransparentnog postupka JP Pošta i Telekom Srbija, date odgovore na naša pitanja i odgovarajuća pojašnjenja. Takođe, smatramo da je Vaša obaveza da ovaj poslovni aranžman detaljno preispitate, pokrenete postupak za poništenje ovog štetnog ugovora, te da javnosti pružite sve relevantne informacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari