Škole nespremne za onlajn nastavu 1Foto: Beta/Milan Obradović

Ako je školski sistem spreman za prelazak na onlajn nastavu, što tvrdi članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević, nastavnici o tome nisu obavešteni, niti su dobili bilo kakva uputstva kako će se raditi ukoliko se škole zatvore, saglasni su sagovornici Danasa.

Ako glavna podrška budu TV časovi, za koje je veliko pitanje ko ih uopšte gleda, i ova školska godine će po svoj prilici biti izgubljena. Kako bi se u slučaju kompletne onlajn nastave đaci ocenjivali, šta će biti sa malom maturom, samo su neka od pitanja na koje ni prosvetni radnici, ni roditelji nemaju odgovore.

Da za sada nema razloga da se sa kombinovane pređe na onlajn nastavu, poručuje novi ministar prosvete Branko Ružić. Kaže da će se situacija sa epidemijom korona virusa pratiti i da će se u dogovoru sa Kriznim štabom donositi odluke. Ružić je u subotu rekao da se podaci razmatraju na dnevnom nivou, da u 11 upravnih okruga u Srbiji korona nije ušla u obrazovni sistem, a da je u Beogradu u oktobru samo 0,024 odsto učenika ili studenata dobilo koronu.

O tome koliko je učenika i nastavnika zaraženo, Ministarstvo prosvete u prethodnom sazivu nije želelo da daje informacije, već je novinare upućivalo na Krizni štab, iako su upravo oni dostavljali podatke Kriznom štabu. A prema poslednjim podacima koje je u petak iznela Kisić Tepavčević, u toku prethodne nedelje korona je potvrđena kod 56 đaka – po 28 srednjoškolaca i osnovaca. U proteklih 15 dana je zabeležen rast u oboljevanju u školama – za 61 odsto u osnovnim i 70 odsto u srednjim školama. Kisić Tepavčević nije iznela podatke o broju obolelih nastavnika.

Goran Manojlović, predsednik zaječarskog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika, kaže za Danas da se povećava broj obolelih i među nastavnicima, navodeći primer jedne osmoletke u Boru, u kojoj je zaraženo četiri zaposlena. Iako zvaničnih informacija o prelasku škola na onlajn rad zasad nema, Manojlović ističe da se roditelji uporno o tome raspituju. Nezvanično se pominjalo da će se škole zatvoriti od 1. novembra, a sada se spekuliše da bi to moglo da usledi posle jesenjeg raspusta koji učenici osnovne škole imaju od 11. do 13. novembra, dok srednje škole neće raditi samo 11. novembra zbog državnog praznika Dan primirja u Prvom svetskom ratu.

– Roditeljima je u interesu da škole budu otvorene što duže, jer je onlajn nastava veliko opterećenje za porodice. Čak predlažu da se, ako škole pređu na onlajn rad, organizuje povremeno konsultativna nastava jer učenici bez direktne interakcije sa nastavnicima neke stvari ne mogu da savladaju. TV časovi nisu onlajn nastava. Ja sam razredni starešina osmog razreda i roditelji učenika kojima predajem već sada traže da im se kaže kako će izgledati završni ispit, a ne da te informacije dobiju u junu – prenosi Manojlović utiske sa terena.

Njegova koleginica Vesna Jerotijević, učiteljica iz Čačka, smatra da bi bilo dobro da se nastava u školama kako-tako održi, jer je učinak neposrednog rada u učionici neuporedivo veći od TV časova. Ona potvrđuje da nastavici nisu dobili nikave informacije kako bi onlajn nastava izgledala i napominje da će, ako do toga dođe, i nastavnici i đaci morati da se oslanjaju na sopstvene resurse, koje će pritom sami plaćati.

Na pitanje u kojoj meri TV časovi mogu da budu podrška, Jerotijević odgovara da „drugo polugodište prethodnog razreda u glavama učenika ne postoji što se tiče znanja“.

– Ne kažem da deca nisu pratila TV časove, ne kažem da kolege koje su ih snimale nisu dale sve od sebe, ali to očigledno ne funkcioniše. Nastava je interaktivni proces, kada predajem ja po pogledu mojih đaka mogu da vidim ko je shvatio i da li razumeju ili moram da promenim pristup. Plan i program po kome sada radimo uopšte nije predvideo vraćanje na nastavne sadržaje iz prethodnog polugodišta, sem možda po jedan čas u septembru što je nedovoljno. Bilo je najavljeno da će program ove školske godine biti rasterećen, da će se raditi samo suštinske i važne stvari, a sve je ostalo isto. Zbog toga smo prinuđeni da „pretrčavamo“ gradivo, upirući sve svoje snage da ono što deca nisu savladala iz prethodnog polugodišta povežemo sa sadašnjim, jer časova za analizu, obnavljanje i utvrđivanje gradiva iz perioda onlajn rada, nema. A moramo da idemo ukorak sa sadašnjim gradivom za slučaj da se pređe kompletno na onlajn nastavu – kaže Jerotijević.

Zilha Krlić, učiteljica iz Novog Pazara, ističe da je škola u kojoj radi na početku školske godine odabrala platformu za učenje na daljinu Gugl učionicu, roditeljima su podeljeni nalozi i u teoriji, kako kaže, sve zvuči odlično, ali je veliko pitanje kako će izgledati u praksi ako se škole zatvore.

– Mnogi đaci nemaju uslove da bi mogli da koriste Gugl učionicu, niti roditelji imaju vremena i mogućnosti da budu prisutni kod kuće i da pomognu deci. Postoji opcija da se na toj platformi omogući „živi“ kontakt nastavnika i učenika, ali se ona uglavnom koristi za postavljanje materijala i domaćih zadataka i da nam deca isto tako vrate domaće na pregledanje. Ništa ne može da zameni nastavu u školi, ali nastavnici su sve zabrinutiji jer se broj obolelih građana povećava, a priličan broj dece izostaje sa nastave – kaže Krlić.

Da se onlajn rad u školama koje trenutno koriste kombinovani model nastave uglavnom svodi da „isporučivanje“ materijala potvrđuje i Aleksandar Markov, profesor istorije u Osmoj gimnaziji. Ova škola je jedna od malobrojnih prestoničkih gimnazija koja je nabavila kamere i obezbedila da deo đaka u nedelji kada su kod kuće, uživo prate časove koji se održavaju u školi. Na ovakav način se radi i u Desetoj i Matematičkoj gimnaziji.

– Mi imamo iskustvo u onlajn nastavi jer smo tako radili tokom septembra. To ne zahteva preveliko ulaganje, niti su tehnički uslovi na vrhunskom nivou, ali je svakako najefikasnije. Nije mi jasno zašto druge gimnazije nisu na ovaj način organizovale rad jer sve imaju internet. Za to je potreban pristanak nastavničkog veća. Moguće je da je nekim nastavnicima neugodno da se njihovi časovi uživo prenose. Jedino logično objašnjenje je ili da su se škole odlučile za jednostavniju varijantu ili da se direktori nisu angažovali da sami obezbede kamere pošto to već nije uradila država. Činjenica je da čak i kada postoji „živi“ prenos, učenici koji nastavu prate te nedelje od kuće nisu preterano angažovani, a mogu misliti kako je u situaciji kada im nastavni sadržaji stižu na imejl – navodi Markov, koji je i predsednik Foruma beogradskih gimnazija.

Pomoću štapa i kanapa

Aleksandar Markov takođe potvrđuje da nastavnici nisu dobili uputstva kako će se raditi u slučaju zatvaranja škola. Ocenjuje da se vrlo lako može ponoviti scenario iz prethodnog polugodišta, ako ne bude postojala direktiva iz Ministarstva koja bi bila centralizovana za sve škole.

– Mi konkretno u Osmoj gimnaziji imamo razrađen model za onlajn nastavu i iskustvo iz septembra ali će, ako se nešto ne promeni, mnoge škole funkcionisati pomoću štapa i kanapa. Prethodno rukovodstvo Ministarstva je imalo vremena od marta do septembra da podigne platformu za onlajn učenje gde bi bile sve škole u Srbiji, a zašto to nije urađeno, ne znam – ističe Markov.

Pomoći siromašnijim đacima

Pokret za preokret saopštio je juče da zahteva da država učenicima lošeg materijalnog stanja u osnovnim i srednjim školama hitno obezbedi neophodna sredstva za praćenje nastave na daljinu.

Zahtevamo da se i nastavnom osoblju u celoj Srbiji obezbede tehnički uslovi za rad na daljinu, navodi se u saopštenju Pokreta za preokret. Preokret ukazuje da je način na koji je trenutno organizovana nastava diskriminatoran prema učenicima koji nemaju internet u kućama, „pametne“ telefone ili računare, te da je ovim đacima uskraćeno Ustavom i zakonima garantovano pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima. D.D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari