Sovjetska Rusija cenzuriše dopisnike iz stranih zemalja 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Na današnji dan pre tačno osamdeset godina predratni listovi Pravda i Vreme pišu i o cenzuri dva lista u Švajcarskoj.

Sovjetska Rusija cenzuriše dopisnike iz stranih zemalja 2Amerčki ministar pravde je izjavio da će se obrazovati sudsko telo u Vašingtonu koje će imati za dužnost da sprovede istragu o svim slučajevima špijunaže i sabotaže. Prikupljeni podaci dostavljaće se zainteresovanim saveznicima. Postoji verovatnoća da će vlada pooštriti i mere protiv lica koja šire antisemitsku propagandu, piše list Vreme.

Odeljenje švajcarskog generalštaba je zabranilo izlaženje listova”Frajhajt” I “Noje Bazler Cajtung”, piše list Vreme.

U Americi će se obrazovati još 52 nove eskadrile, navodi se da će ministarstvo vojske otvoriti upis za dobrovoljce kako bi se postigao predviđeni maksimum od 227.000 vojnika za nove formacije. U tu svrhu avioni sa propagandnim materijalom su leteli nad vežnim gradovima, a informacije su se mogle čuti i preko radija i štampe.

Na održanom sastanku kralja Italije i Pape donet je zaključak o zajedničkoj borbi protiv boljševizma. Italija i Vatikan gaje mnoge zajedničke ideale. Ova poseta je predstavljena kao događaj od velikog značaja, a u prilog tome ide da su gotovo sve evropske držvave na naslovnim stranama svojih novina imale upravo ovaj događaj.

Moskovaski komeserijat za spoljne poslove saopštio je stranim dopisnicima da će biti uspostavljena cenzura. Smatra se da je Sovjetska Rusija dovoljno jaka i, kako se navodi, može slobodno odbijati mišljenja koje bi izazvali strani dopisnici u svojim izveštajima. Kako se komentariše u Evropi, razlog i motivacija za ovakvu odluku je između ostalog finansijski rat, navodi list Vreme.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

Sovjetska Rusija cenzuriše dopisnike iz stranih zemalja 3List Pravda piše da je, od kako je počeo rat, pa do kraja 1939. godine potopljeno ukupno 279 savezničkih brodova, ovu informaciju je objavila nemačka vlada, dok je, kako dalje navode, za isto vreme potopljeno 18 nemačkih brodova. Britanska vlada ipak ima drugačije navode, saveznicima potopljeno 205 brodova, a nemački 43.

Predsednik američkog parlamentarnog odbora za mornaricu objavio je da će početi izgradnja novih ratnih brodova. Određena je cena za svaki od tih brodova koja iznosi 130 miliona dolara. Ovi brodovi će biti i dosta brži od malih ratnih jedinica. Stručnjaci tvrde da Amerika ima šest brodogradilišta na kojima se mogu graditi i opravljati takvi brodovi.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari