Srbija i Hrvatska među zemljama u kojima se krše umetničke slobode 1Foto: Pixabay/ rawpixel

U izveštaju „Stanje umetničkih sloboda 2019“, međunarodne organizacije za ljudska prava Frimjuz, kao jedan od najvećih izazova za umetnike u Srbiji u prošloj godini navodi se cenzura koju je sprovodila vlada.

Frimjuz (Freemuse), međunarodna organizacija za ljudska prava sa sedištem u Kopenhagenu koja štiti i zagovara slobodu umetničkog izražavanja, danas je objavila svoj godišnji izvještaj ”Stanje umetničkih sloboda 2019: Čiji narativi se računaju?”.

Kako se navodi, izveštaj predstavlja detaljnu analizu 673 slučaja kršenja umetničkih sloboda koji su se tokom 2018. godine dogodili u različitim kulturnim sferama u 80 zemalja.

Srbija: Najveći izazov cenzura Vlade

Nakon analize slučajeva kršenja umetničkih sloboda u Srbiji u 2018. godini, Frimjuz je došao do zaključka da je jedan od najvećih izazova za umetnike bila cenzura koju je sprovodila vlada.

Slučajeve cenzure, koja se obično pojavljuje u suptilnoj formi, pravdana navodnim tehničkim i proceduralnim razlozima, inicirali su ili sprovodili pripadnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koja, od kada je došla na vlast 2012. godine, kontroliše većinu političkih, društvenih i kulturnih institucija u zemlji.

Nasleđe sukoba na Kosovu iz 1998-1999. godine, negiranje samoproglašene nezavisnosti Kosova od strane Srbije, kao i sporovi oko tekućeg dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, koji pomaže Evropska unija, otežavaju kulturnu saradnju između dva društva.

Većina umetnika koji su bili podvrgnuti cenzuri jesu otvoreni kritičari vladajuće stranke.

U novembru 2018. godine izložba karikaturista Dušana Petričića i Predraga Koraksića Coraxa „Karikature od naših života“ uklonjena je iz biblioteke u Lazarevcu dan nakon što je izložena.

Na dan otvaranja izložbe – 9. novembra koji se obeležava kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma – dnevne novine Danas objavile su jednu od Koraksovih karikatura koja prikazuje Adolfa Hitlera i Jozefa Gebelsa kako na flašicu hrane dvojicu članova SNS-a. Ministarstvo kulture je kritikovalo karikaturu kao „krajnje neprikladnu“.

Direktorka biblioteke Jasmina Ivanković demantovala je tvrdnje da je uklanjanje izložbe izvršeno pod pritiskom lokalnih vlasti iz redova SNS-a. Umesto toga, okrivila je organizatora Novi optimizam da je zloupotrebio događaj otvaranja izložbe u političke svrhe, iako je samo jedan opozicioni političar bio prisutan u publici, navodi se u izveštaju.

U novembru je rukovodstvo pozorišnog festivala u Aleksincu otkazalo predstavu „Utopljena duša“, navodno zbog “potencijalnog sukoba interesa”. Glavnu ulogu u predstavi igrao je Sergej Trifunović, čiji je otac, Toma
Trifunović, bio umetnički direktor festivala.

Kako se podseća u izveštaju, Toma Trifunović je podneo ostavku na ovu poziciju, tvrdeći da je naredba za zabranu njegovog sina došla jer je Sergej „javno kritikovao članove SNS-a“. 3 Sergej Trifunović već godinama podržava opozicione krugove SNS-a, a 26. januara 2019. godine imenovan je za predsednika političke stranke Pokret slobodnih građana.

Nekoliko umetnika je izgubilo posao u državnim pozorištima tokom 2018. godine.

Umetnicima su raskinuti ugovori o radu na osnovu nove sistematizacije poslova, koja prema Zakonu o radu omogućava poslodavcima da smanje broj zaposlenih uklanjanjem pozicija za kojima više ne postoji potreba.

Umetnici čiji su ugovori bili raskinuti tvrdili su da je nova sistematizacija namerno napravljena da targetira one koji kritikuju vladajuću stranku.

U maju 2018. godine, glumac Saša Stojković je otpušten iz pozorišta u Vranju, zvanično po usvajanju nove sistematizacije. Ipak, Stojković, koji je od 2012. godine bio izložen napadima lokalnih članova SNS-a zbog svog novinarskog rada, tvrdio je da je bio meta zbog izveštaja o korupciji koje je objavljivao u lokalnim novinama.

U martu 2018. godine, ugovor Bojane Ivanov Đorđević, dramaturškinje u Vršačkom pozorištu, takođe je raskinut zbog nove sistematizacije, koja je ostavila pozorište bez dramaturga. Ivanov Đorđević je
tvrdila da je otpuštena jer nije bila članica vladajuće stranke, za razliku od većine članova pozorišta, uključujući i direktorku.

Kulturna saradnja Srbije sa Kosovom takođe je izazvala značajne kontroverze. Beogradski festival „Miredita, dobar dan!“, koji ima za cilj uspostavljanje kulturnih veza među posleratnim generacijama, 2018. godine
održan je u napetoj atmosferi. Usled rana iz prošlosti, desničarske grupe protestovale su protiv promocije albanske kulture u srpskoj prestonici.

Hrvatska: Rat iz devedesetih i dalje prožima život

Nasleđe srpsko-hrvatskog oružanog sukoba vođenog u periodu 1991-1995. godine i dalje prožima politički, društveni i kulturni život u Hrvatskoj. Kršenja slobode umetničkog izražavanja obično se javljaju oko događaja iz rata, često bez javne osude.

Frimjuz je dokumentovao slučajeve cenzure i pretnji smrću protiv umetnika od strane nedržavnih aktera, kao i uplitanje u oblikovanje uređivačke politike javnog servisa, sve na temelju prošlog sukoba, navodi se u godišnjem izveštaju.

Tokom 2018. godine vlasti u ovoj zemlji koju vodi konzervativna vlada nastojale su podržati zahteve za cenzurom koje dolaze od bivših boraca i njihovih pristalica, nesrazmerno usmerenih na umetnost koju stvara lokalna srpska manjina, Srbe iz Srbije i domaće umetnike koji se bave odgovornošću Hrvatske za zločine počinjene nad Srbima tokom 1990-ih, dodaje Frimjuz.

Dana 16. avgusta 2018. satiričar Domagoj Zovak primio je pretnje smrću nakon epizode emisije „News Bar Prime Time“ koja se emitovala na TV N1.

Ova epizoda bila je posvećena godišnjici vojne operacije Oluja iz 1995. godine, koja je omogućila Hrvatskoj da vrati kontrolu nad područjima koja su ranije zaposeli Srbi, ali je prouzrokovala ubistva i egzodus lokalnog srpskog stanovništva.

Kako podseća Frimjuz, nakon epizode u kojoj je Zovak kritizirao nekoliko predstavnika hrvatskih oružanih snaga zbog ubijanja srpskih civila pucanjem u leđa, jedan gledalac mu je uputio sledeću poruku na Facebooku: „I ti ćeš dobiti u potiljak, kunem se.“

Poruka je poslata zajedno s rasporedom za autobusnu liniju koju Zovak koristi kada posećuje svoju porodicu. Putem IP adrese koju je dao Facebook, policija je 20. novembra 2018.  identifikovala Splićanina koji je priznao da je poslao ovu poruku.

U odvojenom predmetu, Opštinski sud u Zagrebu 28. decembra 2018. godine utvrdio je da je News Bar, satirička stranica s vestima na kojoj je Zovak jedan od urednika, 2015. godine objavila neistinitu i uvredljivu priču o novinaru Velimiru Bujancu. Sud je odbacio tvrdnju News Bara da je sadržaj bio kritička satira.

Ako žalbeni sud potvrdi presudu, News Bar će Bujancu morati platiti odštetu u iznosu od 12.000 hrvatskih kuna (oko 1.600 eura).

Takva presuda može ozbiljno ugroziti satiru u Hrvatskoj, ističe Frimjuz.

Domagoj Zovak, satičir i autor emisije News Bar Prime Time, intervju za Frimjuz, 11. decembra 2018. godine:

“Iako nisam imao velika očekivanja od državnih institucija, nakon što je policija identificirala osobu koja mi je prijetila, sada s nekom nadom gledam prema državnom odvjetništvu. Bitno mi je da se pošalje snažna poruka da je ovakvo ponašanje nedozvoljeno u normalnoj i civiliziranoj državi. Možemo se kritizirat, možemo čak i vrijeđat, ali prijetiti nekome fizičkim nasiljem i ubojstvom, to ne može biti normalno“.

Nakon godišnjice operacije Oluja 2018. godine, lokalne i regionalne hrvatska udruženja ratnih veterana pokušala su sprečiti da se u Hrvatskoj održi nekoliko koncerata srpskog rock benda Bajaga i instruktori.

Udruženja su tvrdila da je njihov pevač pevao „četničke pesme“ u gradu Kninu koji je tokom rata bio pod okupacijom Srba. Iako nema dokaza o Bajaginim proratnim nastupima, opštinske vlasti u gradu Karlovcu odbile su učestvovanje benda na godišnjem festivalu „Dana piva“ 3. septembra 2018. godine.

Uprkos njima, vlasti u Varaždinu i Sisku odolele su pritisku ratnih veterana i ugostile srpski bend na lokalnim muzičkim festivalima.

U sličnim okolnostima, godišnji pevački festival Ojkanje koji organiziraju srpska udruženja u hrvatskom gradu Petrinji odložen je od avgusta do oktobra 2018. godine.

Na konferenciji za novinare održanoj 14. avgusta lokalno udruženje bivših hrvatskih vojnika zahtevalo je da se festival premesti u susedna sela, tvrdeći da srpsko „ojkanje“ – tradicionalno, polifono pučko pevanje upisano u UNESCOov Popis nematerijalne kulturne baštine ne predstavlja lokalnu baštinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari