Srpska politika afirmiše neojugoslovenstvo 1Foto: Pixabay/ Clker-Free-Vector-Images

Institut za političke studije održao je danas naučni skup Jugoslovenska država – od ostvarenja „plemenite ideje“ do sloma „veštačke tvorevine“.

Kako se navodi u saopštenju, otvarajući plenum – u Kući Krsmanovića, u Beogradu, u kojoj je pre tačno sto godina – proglašeno ujedinjenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca – direktor IPS, naučni savetnik dr Živojin Đurić, ukazao je da je cilj skupa da se na osnovu formiranja jugoslovenske nadnacionalne integracije izvuku iskustva koja će donosiocima današnjih odluka biti dragocena prilikom orijentacije u savremenim integrativnim procesima.

„Jugoslovenska država nije nastala samo voljom srpske intelektualne i političke elite, nego kao geopolitički interes pobedničkih sila Zapada da od Baltika do Sredozemlja uspostave „Sanitarni kordon“, sa „prvom“ Jugoslavijom kao ključnom zemljom. I „druga“ Jugoslavija je bila u službi atlantističkih sila pod američkim vođstvom da bi obručem duž evroazijskog oboda „obuzdavale“ SSSR.

Srpski faktor je tretiran – ne kao najzaslužniji za ratnu pobedu – već su neadekvatnim granicama izdeljene srpske zemlje i formirane „instant nacije“ izdvajanjem iz srpske nacije. To se pokazalo pogubnim u razbi-raspadu SFRJ, čija je konkretizacija počela 1991. i još traje.

Nekadašnji predsednik Crne Gore Momir Bulatović izjavio je da je ključni trenutak u raspadu SFR Jugoslavije bila nesposobnost tadašnje JNA, jer kad je od nje traženo da u jesen 1989. godine zauzme slovenački parlament i spreči usvajanje amandmana na Ustav te republike, to nije učinila.

„Mi smo tada tražili da 63. padobranska brigada zauzme slovenački parlament i spreči da se to dozvoli, što bi u to vreme imalo potpuni legitimitet“, rekao je Bulatović.

On je objasnio da je tadašnji savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko Kadijević takav zahtev odlučno odbio, objašnjavajući kako će da opravda eventualne žrtve koje vojska bude imala. Bulatović je dodao da su mu „oni“ – ali nije precizirao ko – rekli da će to moći da opravdaju „izostankom svih onih narednih žrtava“. „Pokazalo se da JNA ne može biti faktor rešavanja krize. Znali smo da je JNA nesposobna da izvrši ustavne zadatke“, ocenio je on.

Bulatović je napomenuo da je druga vrsta uvoda u raspad bio ekonomski rat, jer je on, kada je uvideo da tadašnji savezni premijer Ante Marković omogućava da po nerealnom kursu Zagrebačka banka uzme 400 miliona dolara iz deviznih rezervi, učinio isto i uzeo 52 miliona da otplati dug dve firme iz Crne Gore. Prema Bulatovićevim rečima, to se tada nije toliko primećivalo, kao ni kad je to učinila Slovenija, ali onda je on to predložio i predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću, pa je – pošto je to i urađeno – nastao ekonomski rat.

Kao treći razlog za raspad SFRJ Bulatović vidi ciljeve tadašnje Evropske zajednice i SAD, kojima je odgovarao „jedan mali prljavi rat“ na Balkanu. „Evropska zajednica je mogla da izbegne sukob, ali nije htela. Opredelila se za igru dobrih i loših momaka. Poruka Evropske zajednice je bila: Izvolite gospodo, ratujte, dobićete priznanje. Da je bilo do nas (bivših jugoslovenskih republika) mi bi se dogovorili“, zaključio je on.

Bez obzira na dva loša iskustva, srpska politika se danas zalaže za novu „prekorednu integraciju“ – Evropsku uniju i čak afirmiše i neojugoslovenstvo u vidu „Regiona“, „Zapadnog Balkana“, „Jugosfere“ isl“, ukazano je na plenumu.

Na skupu su govorili dr Borisav Jović, dr Srđa Trifković i mr Željko Budimir, dr Nikola Žutić, dr Radoslav Gaćinović, dr Mijodrag Radojević, dr Momčilo Subotić, dr Jovica Trkulj, dr Đuro Bodrožić, dr Veljko Đurić Mišina, dr Aleksandra Kolaković, dr Zoran Milošević, dr Zoran Avramović, dr Momir Bulatović, Ljubomir Kljakić, dr Dušan Proroković, Marinko Vučinić, dr Vladimir Dimitrijević, dr Nenad Kecmanović, dr Branko Krga, dr Aleksandar Raković, Miloš Knežević i dr Milomir Stepić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari