Veća verovatnoća novi parlamentarni izbori 1Foto: EPA/ KOEN VAN WEEL

Mandat aktuelnom predsedniku Kosova Hašimu Tačiju ističe u februaru naredne godine, a izbor njegovog naslednika mogao bi da izazove novu političku krizu, ne samo zbog podela među kosovskim političkim strankama već i mogućih optužnica za ratne zločine Specijalnog suda (zvaničan naziv Specijalizovana veća Kosova).

Specijalno tužilaštvo je u junu potvrdilo da je zbog ratnih zločina na Kosovu podiglo optužnicu protiv Tačija, koji je u julu ispitan u Hagu, u sedištu suda.

Da bi stupila na snagu, optužnicu mora, u roku od šest meseci, da potvrdi sudija za prethodni postupak Specijalizovanih veća.

Ukoliko je potvrdi, to će značiti i skraćivanje Tačijevog predsedničkog mandata. Tači je, naime, najavio da će podneti ostavku ako optužnica bude podneta.

Zvanično je samo Alijansa za budućnost Kosova imenovala svog lidera i bivšeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja za kandidata za predsednika.

Haradinaj je takođe bio ispitivan u Specijalnom sudu, mada se ne zna da li u svojstvu svedoka ili osumnjičenog.

Komentarišući za Danas mogućnost da Haradinaj bude kandidat za predsednika Kosova, Fatmir Šeholi, politički analitičar iz Prištine, kaže da tu nema ničeg spornog.

Podsećajući da je Haradinaj dva puta pred Haškim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji dokazao svoju nevinost, Šeholi ističe da bi podizanje nove optužnice pred novim sudom bio fijasko međunarodnog pravosuđa.

„Smatram da bi takav pristup imao više političku konotaciju nego aspekt vladavine prava“, kaže Šeholi, direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa, koji je i sam bio saslušan u Hagu.

– Najavljena kandidatura Ramuša Haradinaja za predsednika Kosova je legalna jer ko se bavi politikom ima i ambicije. Međutim u ovom slučaju je diskutabilno s obzirom da je Haradinaja ispitivalo Tužilaštvo Specijalnog suda i to menja situaciju jer niko ne zna protiv koga može da bude podignuta optužnica. U slučaju da protiv Tačija ne bude potvrđena optužnica do februara naredne godine, Kosovo ima predsednika, ali ako bude podignuta optužnica pre toga, onda će se Kosovo suočiti sa velikim izazovom, što može da dovede i do  vanrednih parlamentarnih izbora, predviđa Šeholi.

Predsednika Kosova bira Skupština, a Šeholi objašnjava da ako u kosovskom parlamentu ne bude prisutno 80 poslanika kada dođe red za biranje predsednika, onda se automatski ide na izbore.

„Na osnovu dosadašnjih izjava čelnika svih parlamentarnih partija teško ćemo imati izbor predsednika Kosova u ovakvim političkim okolnostima. Samim tim mislim da ni Haradinaj nema realne šanse da  u tim okolnostima bude izabran za predsednika. Da bi izbor predsednika uspeo u sali Skupštine treba da bude 80 poslanika, to znači da bez poslanika Samoopredeljenja (30) i DPK (24), koje su opozicione partije, nije moguće izabrati predsednika Kosova. Eventualno ako DPK Kadrija Veselija bude pristao da bude u sali, a da neće da glasa za Haradinaja, onda može da se dođe do broja 80. Ukoliko Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova izađe iz vladajuće koalicije, zajedno za Samoopredeljenjem činiće 44 poslanika, što takođe definitivno onemogućava da se bira predsednik Kosova jer u sali Skupštine ne može biti 80 poslanika. Znači u celoj ovoj veoma nepovoljnoj poziciji jedino rešenje je dogovor svih političkih stranaka, posebno tri velike: Samoopredeljenja, DSK i DPK, koje zajedno imaju 82 albanska poslanika. Ne vidim mogućnost da dođe do takvog dogovora i kao rešenje jedino ostaju vanredni parlamentarni izbori“, zaključuje Šeholi.

Udruženje OVK traži promenu Zakona o Specijalnom sudu

Udruženje ratnih veterana Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zatražilo je od parlamentarnih grupa u Skupštini Kosova da izmene Zakon o Specijalnom sudu (Specijalizovana veća). Potpredsednik ovog udruženja Nasim Haradinaj rekao je da traže izmene i dopune ovog zakona, odnosno da Specijalni sud istraži sve zločine koji su se dogodili na Kosovu, da ima kancelariju na Kosovu i da se na zgradi ovog suda u Hagu postave kosovski državni simboli. Skupština Kosova je usvojila zakon o osnivanju Specijalnog suda u avgustu 2015. godine. U decembru 2017. godine 43 poslanika u tadašnjem sazivu Skupštine Kosova je podnelo zahtev za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu. Inicijativa je propala, nakon pritiska međunarodne zajednice. Tužilaštvo je do sada podnelo dve optužnice, među kojima je i protiv predsednika Kosova Hašima Tačija i bivšeg predsednika Skupštine Kadrija Veseljija.

Optužnica za skoro 100 ubistava

U optužnici Tužilaštva čija se potvrda još čeka navodi se da Hačim Tači, Kadri Veselji i drugi osumnjičeni snose krivičnu odgovornost za skoro 100 ubistava. „Žrtve krivičnih dela iz optužnice su stotine osoba čiji je identitet poznat i među kojima su kosovski Albanci, Srbi, Romi i osobe drugih nacionalnosti, kao i politički protivnici. Optužnica je rezultat dugotrajnih istraga i odražava uverenje tužilaštva da može da dokaže sve sadržane optužbe“, navodi se u ranijem saopštenju Specijalnog tužilaštva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari