Sva dokumentacija o kulturnom nasleđu u Gračanici 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Eparhija raško-prizrenska i episkop Artemije u svemu su poštovali Zakon o kulturnim dobrima, kad je reč o pribavljanju potrebnih saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture i stručnom nadzoru koji je nalagan.

Sve je rađeno po zakonu, bez obzira na teške okolnosti na Kosovu i Metohiji, o čemu postoji dokumentacija u nadležnim institucijama i Eparhiji raško-prizrenskoj. Ne sećam se da je bilo primedbi da je nešto loše urađeno, izjavila je juče pred Višim sudom u Beogradu, Gordana Marković, bivši direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Ona je danas svedočila u nastavku suđenja direktoru nekadašnjeg Eparhijskog centra „Rade Neimar“ ERP Predragu Subotičkom, odgovornom arhitekti Jeleni Šubarević, raščinjenom i iz SPC isključenom episkopu raško-prizrenskom Artemiju (Radosavljeviću) i raščinjenom protosinđelu Simeonu (Dejanu Vilovskom), kome se sudi u odsustvu. Optuženi se terete za zloupotrebu položaja i materijalnu štetu nanetu ERP.

Gordana Marković objasnila je da je posle trogodišnjeg mandata na mestu direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture prešla u Ministarstvo za KiM, kao načelnik Odeljenja za saradnju sa SPC i zaštitu kultnog nasleđa, kao i da je od 2009. do početka 2010. šest meseci radila u Kancelariji za baštinu ERP, po ugovoru o delu.

Ova kancelarija se, prema njenim rečima, bavila zaštitom nasleđa, a ne finansiranjem i izvođenjem radova. Marković je naglasila da je posle zatvaranja Kancelarije u januaru 2010, sva dokumentacija – 40 registratora, predata komisiji u kojoj su bili: episkop Teodosije i sveštenici Radivoje Panić i Miroslav Čolaković.

Ona je od 2009. bila i član Saveta za obnovu ERP, savetodavnog tela vladike Artemija u kome su, prema njenim rečima, bili profesori Arhitektonskog i Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, arheolozi, ministar vera i dekan Akademije za konzervaciju SPC. Ovaj savet se, kako je rekla Gordana Marković, bavio zaštitom srpske kulturne baštine i sprečavanjem njenog preimenovanja u vizantjsko i kosovsko nasleđe.

Ona je o tome, kako je izjavila, svedočila i u Atini, pred grčkim Areopagom 2010, na suđenju za izručenje Simeona Vilovskog. Areopag je odbio da Vilovskog izruči Srbiji. Veliki broj pitanja utrošen je na obnovu manastira Banjska u kome je, prema rečima Gordane Marković, sve urađeno u skladu sa odlukama nadležnih stručnih službi.

Kao svedok Tužilaštva juče je svedočio i Milan Mijatović iz okoline Vrnjačke Banje. On je rekao da je zajedno sa bratom Milanom Mijatovićem, koji zbog bolesti ne može da svedoči, prodao ERP plac od 37 ari za konak za monahinje. Prema Mijatovićevim rečima, novac im je isplaćen u tri rate posle čega su u sudu overili ugovor i preneli vlasništvo na ERP.

Opomene i smirivanje

Advokati odbrane Branislav Tapušković i Nikola Tomašević upozorili su juče predsednika sudskog veća Marinu Anđelković da „ne dozvoljava svedoku da iznese svoja saznanja“. Tapušković je sudiji zamerio i što pre pauze nije upozorila svedoka da ne može da razgovara sa optuženim, već je Gordanu Marković zbog toga opomenula ispred sudnice. Posle spora oko toga da li sudija radi svoj zakonom predviđen posao, sudijinog tona i pominjiana zakletve svedoka, advokat Tomašević je upitao Marinu Anđelković „da li presuđuje“, a Tapušković je izašao iz sudnice da se smiri.

Patrijarh Irinej u poseti Antiohiji

Patrijarh srpski Irinej otputovao je juče u višednevnu uzvratnu posetu poglavaru Antiohijske pravoslavne crkve Jovanu Desetom. U delegaciji SPC su i: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović), član Sinoda episkop šumadijski Jovan (Mladenović), arhimandrit Damaskin (Grabež), protojerej-stavrofor Božo Bakajlić, protođakon Damjan Božić, đakon Vladimir Rumenić i ipođakon Dejan Nakić. Patrijarh Antiohije i celog Istoka Jovan Deseti posetio je SPC prošle godine. U crkvenim izvorima nezvanično je najavljeno da će ova poseta imati i crkveno-diplomatski karakter radi rešavanja „ukrajinskog crkvenog problema“. Većina pravoslavnih crkava koj se protivi jednostranim potezima Carigradske patrijaršije, pokušava da sazove svepravlsavni skup, pošto je Carigrad odbio da to uradi. Antiohijska pravoslavna crkva osnovana je 47. godine posle Hrista i ima jurisdikciju na prosotru današnje Sirije i Libana, a polaže pravo i na Kuvajt.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari