istraživačkog društva „Josif Pančić“ i uprave SRP „Zasavica“. Njima se pridružilo i 26 studenata biologije i ekologije sa Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, koji i ove godine deo raspusta, od 25. jula do 5. avgusta, provode radno, istražujući floru i faunu Zasavice.
– Šestu godinu za redom Zasavica je nama nepresušni rudnik za naučno-istraživački rad – kaže student biologije Dimitrije Radišić, koji se opredelio za proučavanje ptičijeg sveta Zasavice, dodajući da je ove godine prostor „najvećeg neuzoranog pašnjaka“ u Srbiji meta njihovog istraživanja.

istraživačkog društva „Josif Pančić“ i uprave SRP „Zasavica“. Njima se pridružilo i 26 studenata biologije i ekologije sa Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, koji i ove godine deo raspusta, od 25. jula do 5. avgusta, provode radno, istražujući floru i faunu Zasavice.
– Šestu godinu za redom Zasavica je nama nepresušni rudnik za naučno-istraživački rad – kaže student biologije Dimitrije Radišić, koji se opredelio za proučavanje ptičijeg sveta Zasavice, dodajući da je ove godine prostor „najvećeg neuzoranog pašnjaka“ u Srbiji meta njihovog istraživanja.
– Već treću godinu zaredom prstenujemo ptice. Ove godine, budući da nas interesuju ptice koje se masovno skupljaju na noćenju, radimo sa dozivačima. Nakon hvatanja, pticu obeležimo prstenom i pustimo je. Mi smo uspeli da Zasavicu uvrstimo u mrežu stanica za prstenovanje, tako da, pošto su ovi centri za markiranja u celom svetu međusobno povezani, kada negde bude uhvaćena prstenovana ptica, tačno se zna gde je markirana i kuda leti, što doprinosi boljem upoznavanju njihovog kretanja – priča Radišić.
Prema njegovim rečima postoji nekoliko vrsta ptica koje su vezane za pašnjak Valjevac na kome se hrane i spremaju za migraciju. Između ostalog, to su seoske laste, žute pliske i čvorci, koje se prstenuju ove godine, mada se uporedo posmatraju i patke crnke, orlove belorepane, crne rode, male kormorane, patke crnke, šljuke livadarke, čaplje kašikare, stepske trepetljike…
– Slobodno se može reći da je ovaj lokalitet izuzetno važan, naročito za prostor Mačve, budući da ovde ptice imaju mesto na kome mogu da obitavaju uz čitavu mrežu stanica kroz koje mogu da se sele i šire svoje areale gnežđenja – veli mladi istraživač Radišić, ističući da on i njegove kolege rade u sjajnim uslovima. Po njihovoj priči ljudi sa Zasavice prepoznali su vrednost istraživanja biodiverziteta, biološke raznolikosti Zasavice i omogućili su studentima da kroz praksu na terenu steknu dragocena znanja.
Kao i tokom prethodnih pet godina i ovoga puta inventarisanu floru i faunu po završetku istraživanja pretočiće u naučni rad i tako najširu javnost upoznati sa jedinstvenim primercima biljaka, gljiva, ptica, suvozemnih i vodenih beskičmenjaka, jednom rečju nizom endemskih, reliktnih i ugroženih vrsta biljaka i životinja.
Da Zasavica predstavlja i carstvo gljiva potvrđuje Marko Cvijanović, diplomirani biolog, koji zadovoljno konstatuje da je do sada u rezervatu otkriveno više od 200 vrsta gljiva. Od toga, samo ove godine stotinu novih. Dvadesetak njih je već determinisano, a još duplo toliko čeka na red, kada ovogodišnji kamp bude završen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari