Zašto Zastava oružje nije obeležila dan fabrike i 166 godina postojanja 1Foto-ilustracija Zastava oružje AD Foto: FoNet/ MOD (Arhiva)

Na jučerašnji dan, davne 1853. godine u Kragujevcu su izlivena četiri topa i dve haubice, čime je zvanično počela sa radom Topolivnica, najstarije industrijsko preduzeće i prva fabrika naoružanja u Srbiji i na Balkanu.

Nakon 166 godina u Zastavi oružju (koja baštini tradiciju Topolivnice), za razliku od minulih decenija i godina, osim u ratnim vremenima, nije se obeležavalo ništa.

Godišnjicu preduzeća i krsnu slavu fabrike kuće je skromno obeležio fabrički sindikat, ali ne i menadžment, koji je, navodno, krajem minule sedmice, interno obeležio taj dan. Nije, doduše, bilo ni razloga, jer kragujevačka fabrika oružja gotovo nikada nije bila u težoj situaciji. Zastavi oružju, ukoliko se nešto ozbiljnije ne preduzme, preti sudbina „Krušika, koji radi tek sa 20 odsto kapaciteta sa dugovima „do guše“.

Te dve fabrike, u poslednjih godinu dana, povezuje i to što im je na čelu bio ili je Mladen Petković, koji, kako tvrde uzbunjivač Aleksandar Obradović i predstavnici „Krušikovih“ radnika, i dalje kontroliše valjevsku fabriku. I dok Krušik i Zastava oružje propadaju, direktoru Mladenu Petkoviću i bukvalno „cvetaju ruže“: Prema istraživanju BIRNA, on i njegova supruga u poslednjih godinu dana uvećali su porodično bogatstvo za oko milion evra.

Poreski i ostali dugovi Zastave oružja od blizu 17 milijardi dinara i gubici od oko 30 miliona evra već su premašili vrednost kapitala fabrike, s time što poslovni što finansijski kolaps preduzeća nastavlja da se produbljuje i uvećava rastom kamata koje, kako se procenjuje, čine između 50 i 60 odsto iznosa dugova. Država koja se, zaključcima Vlade iz 2011, 2012. i 2013. godine obavezala da će najznačajnije domaće vojne fabrike (Zastava, Krušik, Sloboda, Prvi partizan, Milan Blagojević i Prva iskra), konverzijom poreskih dugova, da oslobodi dužničkog ropstva, u Zastavi oružju, koja je najveći poreski dužnik među državnim preduzećima u zemlji, tim povodom nije učinila ništa. Konverzija je u toku ili, pak, završena u svim ostalim vojnim fabrikama, osim u onoj najstarijoj i najznačajnijoj.

Ono što se pouzdano zna jeste da su kompanija GIM, čiji je predstavnik Branko Stefanović, otac ministra Nebojše Stefanovića, i firme koje kontroliše i dalje najznačajniji trgovac oružjem na Balkanu Slobodan Tešić, godinama unazad kupovale oružje u Zastavi. Izvori našeg lista u toj fabrici tvrde da GIM i Tešić do kraja prošle godine nisu imali povlašćen status u kragujevačkoj fabrici, te da su oružje kupovali po cenama po kojima je prodavano i Jugoimportu SDPR i ostalim trgovcima oružja. Da li je tako i od kraja prošle godine, odnosno od smene poslovodstva u Zastavi oružju, ne zna se, pošto je poslovanje preduzeća, od tada, izvan bilo kakve kontrole ne samo javnosti, nego i zaposlenih i njihovih predstavnika, kažu za naš list u Zastavi oružju.

Podsetimo da je krajem prošle godine sa mesta generalnog direktora Zastave oružja, bez obrazloženja smenjen pukovnik Milojko Brzaković, doveden Mladen Petković iz valjevskog „Krušika“, fabrike koja je u proizvodno-finansijskom kolapsu, a za koji uzbunjivač iz Valjeva Aleksandar Obradović i predstavnici „Krušikovih“ radnika optužuju upravo Petkovića. Obradović navodi da se propadanje „Krušika“ i povlašćeni status privatnih kompanija, pre svih firme GIM i kompanija Slobodana Tešića, vezuje za ime Mladena Petkovića, koji je na čelo Krušika doveden 2014. godine.

Lakše do privatizacije

Špekuliše se da se svesno dopušta da Zastavina fabrika oružja potone u potpunosti, kako bi potom bila lakše i jednostavnije privatizovana. Zakonom o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme omogućena je privatizacija i najznačajnijih domaćih vojnih fabrika, i to tako što se dozvoljava da investitori mogu da kupe do 15 odsto kapitala, s time što pojedinci i kompanije mogu da budu vlasnici do 49 posto kapitala u svakoj od vojnih fabrika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari