Van radara Ministarstva privrede 50.000 zanatlija 1Foto: FoNet/ Miloš Lukić

Tekst zakona o zanatstvu napisan je još 2007, pre deset godina prošao je i javnu raspravu, ali mu se posle toga gubi svaki trag.

U Asocijaciji malih i srednjih preduzeća koja je inicirala ovu priču tvrde da se zagubio u nekoj od fioka Ministarstva privrede, koje prema rečima predsednika Zorana Vujovića nema razumevanja za ovaj zakon.

– Imali smo jedan sastanak pre tri godine u Ministarstvu, gde su nam tražili da im objasnimo zašto nam je potreban zakon. Posle toga se ništa nije desilo – kaže za Danas Vujović.

Ministarstvo privrede ni posle više dana nije odgovorilo na pitanje Danasa dokle se stiglo sa zakonom i kada bi moglo da se očekuje njegovo usvajanje.

Vujović kaže da mu nije jasno zbog čega država nema razumevanja niti volje da nešto uradi po tom pitanju jer zanatlije ne traže nikakve posebne usluge od države, kako kaže, ni sredstva, ni resurse.

– Ne tražimo ništa mimo zakona, ništa što već ne postoji u drugim zemljama, već da se uvede red, napravi centralni registar zanatlija, da se obezbedi dualno obrazovanje, da se vrednuje stručnost – napominje naš sagovornik.

Vujović tvrdi da 90 odsto zemlja EU ima ovakav zakon, da ga imaju i sve zemlje u okruženju.

– Zakon je neophodan jer bi se njime uveo red, esnafski bismo kasnije rešavali sve ostalo, ono što bismo zakonom postigli jeste institucionalno uređenje, kako ne bismo na tržištu imali situacije poput one da vam dođe vodoinstalater, popravi kvar i ode, a kad se za koji dan napravi poplava vi ne znate koga da zovete i da se žalite – ističe Vujović i naglašava da bi zakon, između ostalog, uredio i kako se dobija majstorsko pismo koje bi bilo potvrda da neko zna da radi određeni posao, a kako se gubi.

Prema nekima procenama, ističe Vujović, nekih 50.000 ljudi radi u zanatskim poslovima. Uvođenje reda zato bi, smatra on, doprinelo boljoj zaštiti zanatstva i zanatlija u isto vreme i smanjenju sive ekonomije.

Poslednje tri godine NALED je bio taj koji im je, kako kaže, pomogao jer je svake godine u njihovu Sivu knjigu uvrstio i neophodnost usvajanja ovog zakona.

Direktorka NALED-a Violeta Jovanović kaže da je taj nacrt zakona o zanatstvu kada je napisan bio dobar, ali i da bi sada trebalo sve pokrenuti ponovo, jer nam je takav zakon potreban.

– Pričali smo sa Zoranom Mihajlović o tome da treba pokrenuti priču o ovom zakonu, samo treba videti kako. Najvažnije je definisati status zanatlija, da se zanatstvo prepozna kao perspektivno. Zakon bi bio dobar temelj za unapređenje položaja zanatlija jer su oni sada ugroženi, zanemareni – ističe Jovanović.

Naročito je bitno, kako kaže, očuvati stare zanate, obnoviti zanatsku delatnost kako bi mogla da bude pokretač kreativne ekonomije.

– Zanati bi mogli da se pozicioniraju kao deo našeg identiteta, oni jesu u stvari najzdraviji deo našeg identiteta. Moramo prepoznati zanate kao intelektualnu svojinu, zaštiti geografsko poreklo – napominje Jovanović.

Očuvanje zanata je značajno, kako kaže, jer za to nisu potrebna velika ulaganja.

– Znanja postoje, a znanje se prenosi i prednost kod zanata, naročito starih, jeste to što ljudi vole to da rade čak iako malo zarađuju. Uz programe podrške mogle bi cele porodice da se uključe i sa malom investicijom mogli bismo da dobijemo veliki pomak u lokalnoj ekonomiji, pre svega – napominje Violeta Jovanović.

Osim toga, kako kaže, država bi mogla zanatlije da pomogne i subvencijama, slično kao što to radi kada su u pitanju investitori koji otvaraju fabrike.

„Preko NSZ pomoć za samozapošljavanje je nekih 140.000 dinara za godinu dana, što vi, dok platite poreze i doprinose, vratite državi. Tako da sa tim malo može da se uradi. Kada bi dobili nekoliko hiljada evra po radnom mestu onda bi to već bilo nešto“, ističe Jovanović.

Usvajanje zakona o zanatstvu najavljivano je u vreme ministrovanja Mlađana Dinkića resorom ekonomije, ali uprkos tome, nije stigao dalje od javne rasprave.

Ni tadašnja vlast, kao i sve posle nje, nisu pokazale volju i želju da se pozabave zakonom kojim bi se regulisalo tržište na kom posluje desetine hiljada zanatlija u Srbiji. Poslednji put obećanje da će zakon usvojiti zanatlijama dao je Tomislav Nikolić dok je bio predsednik.

Srbija je sličan zakon imala pre 170 godina i tada smo, kako je jednom za Danas rekao predsednik beogradskog Udruženja zanatlija Dušan Brajović, bili avangarda, jer je u tekstu postojala klauzula u kojoj je pisalo da vlast nikako ne sme da se meša u rad trgovačke, zanatske i industrijske komore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari