Bogatić, pionir za vodno bogatstvo 1Foto: D.E.

U Bogatiću iz geotermalnih izvora greje se od ove sezone osam ustanova na ukupno 16.000 kvadratnih metara. To je prvi takav primer u Srbiji, a u Evropi ima 250 gradova koji koriste ovu vrstu energije.

Gradnja toplovodne mreže i postavljanje podstanica koštala je opštinu  120 miliona dinara, do čega je 75 miliona  iz kredita.

Ova investicija brzo će se vratiti jer su godišnje uštede na grejanju od 15 do 18 miliona dinara. Na postojeću instalaciju priključeni su: vrtić, osnovna i srednja škola, ambulanta kao i policijska stanica. Dobrom izolacijom gubi se svega jedan stepen Celzijusa do toplovodne mreže.

Međutim, bio je dug put do ovog ostvarenja, jer su geotermalne bušotine otvorene gotovo pre 40 godina. Sve od tada neiskorišćena topla voda odlazila je u kanale, a u šali se pričalo da je bila idealna za šurenje svinja i čerupanje pilića. Prvi praktičan korak načinjen je 2012. godine kada je Evropska unija preko IPA fondova finansirala predstudiju izvodljivosti, a godinu dana kasnije opština Bogatić sanirala je bušotinu BB1, koja je davala 25 litara vode u sekundi od  75 stepeni Celzijusa.

Posle toga dve godine je JKP „Bogatić“ svakodnevno merio temperaturu, pritisak i nivo vode, a Zavod za javno zdravlje Šabac analizirao je vodu. Tek 2016. godine stekli su se uslovi da Ministarstvo rudarstva i energetike izda rešenje o pravu na korišćenje ovog resursa.

Opština Bogatić je uložila znatna sredstva da bi se došlo do besplatne energije. Što je posebno važno to je tzv. zelena energija koja ne šteti okolini.

– U drugoj fazi planiramo da uslugu grejanja ponudimo meštanima Bogatića sa bušotine BB2, gde je temperatura 80 stepeni, kapaciteta 50 litara u sekundi. Odavde se trenutno kanalom kroz kukuruzna polja snabdevaju dve lekovite banje, Mačvansko vrelo i Jokin grab, koje su dobro posećene. Na ovoj bušotini gradila bi se klasična toplana i grejala celo naselje. Opština je ušla u proceduru dobijanja eksploatacionog prava na to izvorište, a nadležno ministarstvo izdalo je rešenje o slobodnoj zoni istraživanja – kaže Nenad Beserovac, predsednik opštine Bogatić.

Ovaj početni korak u korišćenju geotermalnih izvora  pokrenuo je interesovanje drugih investitora. Nedavno je ovde boravila delegacija privrednika iz Kine koja u Beogradu poseduje hotele. Takođe, jedan ugledni šabački preduzetnik kupio je za osam miliona dinara banju u Dublju, koja je sagrađena osamdesetih godina sredstvima iz mesnog samodoprinosa, ali ona nikada zaživela kao banja, i zarasla je u korov.

Ove bušotine nalaze se na relativno maloj dubini, oko šesto metara, što je pogodno za eksploataciju, a verovatno su na dubini od hiljadu metara izvori od stotinu stepeni Celzijusa koji bi mogli da proizvedu električnu energiju.

Mačva leži na toplom jezeru, što je po nekim računicama bolje nego da ima naftu. Međutim, tek sada se ušlo u eksploataciju geotermalnih izvora, a šanse za njeno korišćenje su velike, pre svega zbog izuzetno kvalitetnog zemljišta gde bi mogli da se podignu staklenici i plastenici kao i sušare. Još veći značaj ima mogućnost da se ona koristi za piće, jer za dve-tri decenije voda će biti najveći problem u svetu.

Iako se zove Bogatić, sama varošica kao i opština pripadaju klubu nerazvijenih opština u Srbiji. Ipak, ovaj primer govori da postoje brojni ali nedovoljno korišćeni izvori energije kojima se postižu velike uštede.

Tekst je deo projekta „Energetski efikasniji i ekološki čistiji“, koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u medijskom prilogu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari