Cepterova firma jača od sudskih presuda 1

Više od deset godina porodica Cihober pokušava da upiše vlasništvo stana na Novom Beogradu u Mihajla Pupina 117, koji je od sarajevskog Šipad komerca kupljen za 103.000 evra…

… ali ni pravosnažne sudske odluke nisu od pomoći jer Republički geodetski zavod tu imovinu vodi na kiparsku firmu Melanezija, Milana Jankovića poznatijeg kao Filip Cepter.

– Još od 2011. bezuspešno zahtevamo da RGZ zabeleži spor i usvojenu privremenu meru kojom je Melaneziji zabranjeno raspolaganje tim stanom. Konačno, prošle godine doneta je pravosnažna sudska presuda kojom je potvrđeno vlasništvo Cihobera, odnosno poništen je osnovni i svi ostali ugovori kojima je Cepter došao u posed Šipadovog dela zgrade. Verovalo se da je proces utvrđivanja vlasništva time okončan. Međutim, advokati Melanezije su nas preduhitrili. Pre nego što je dostavljen zahtev za promenu zabeležbe o sporu i privremenoj meri, oni su odneli pravosnažnu presudu na osnovu koje je trebalo da budu brisani, i RGZ je „zaključio“ kako spora više nema pa je naš prvobitni zahtev, posle sedam godina čekanja, konačno „rešen“ tako što je odbijen. „Spora više nema, pa ni privremene mere jer je doneta pravosnažna presuda“, glasilo je rešenje. Melanezija je ostala upisana kao vlasnik – kaže za Danas Nebojša Đokić, advokat porodice Cihober.

On ističe da je prvostepeno rešenje RGZ doneo po skraćenom postupku za koji nisu postojali uslovi.

– Praktično je stranka protiv koje se vodi spor zatražila u ime Cihobera da se zahtev koji su predali povuče. RGZ je to učinio ne obaveštavajući podnosioca i ne dozvoljavajući mu da se o tome izjasni, i naravno, ne ulazeći u samu presudu na osnovu koje su i sami mogli, i trebalo je, da izbrišu Melaneziju i upišu stvarne vlasnike. Obratili smo se žalbom drugostepenom organu u RGZ koji je prihvatio naše razloge, usvojio žalbu i poništio prvostepeno rešenje. Ali, ni time problem nije rešen, jer je Melanezija onda uložila tužbu Upravnom sudu i počinje novi krug „šibicarenja“ – objašnjava Đokić.

Upravni sud u presudi po tužbi Cepterove firme, smatra da RGZ u drugostepenom rešenju nije smeo da se postavi kao advokat Cihobera, niti da stranku upućuje na odredbe Zakona o državnom premeru i katastru i naložio je tom organu način na koji da reši ovaj predmet kako bi Melanezija ostala upisana na toj imovini.

Dok traje igra rešenja i presuda, Cihoberi strepe da će ostati bez stana samo zato što imaju moćnog protivnika. Sve je počelo pre više od tri decenije, kada su sarajevski Šipad komerc i Cepter počeli gradnju zgrade na Novom Beogradu. Šipad je imao vlasništvo trećine objekta i nakon što su okončani ratni sukobi, pokušava da povrati imovinu. Iako je u to vreme važila uredba kojom je bilo zabranjeno raspolaganje nekretninama čiji su vlasnici van Srbije, Šipad je sklopio fiktivan ugovor o prodaji svog dela sa jednim nemačkim državljaninom, jer je sa tom zemljom postojao sporazum o reciprocitetu.

– Taj ugovor je pravosnažno poništen, na osnovu čega su nevažeći i svi ostali koji su iz njega proistekli. Među njima je i „posao“ sklopljen sa Melanezijom, kojoj je preko nekog posrednika navodno 2007. prodat Šipadov deo. Međutim, tokom sedmogodišnjeg sudskog postupka nije isplivao dokaz da su pominjana dva miliona evra ikada „legla“ na račun Šipada niti na račun tog posrednika. Iste godine, 2007. Šipad je deo svoje nekretnine u Srbiji prodao, jer je u međuvremenu na snazi bila i nova uredba po sporazumu koji je Miroljub Labus postigao vezano za imovinu bivših republika. Tom uredbom bili su regulisani i odnosi sa BiH. Tako su stan iz tog kontingenta kupili i Cinoberi. Pokušaj da imovinu upišu još nije dao rezultat – zaključuje Đokić.

Problem su zakoni

– Ovakve situacije uopšte nisu retkost. Naš pravni sistem od pre petnaestak godina ne zasniva se na utvrđivanju istine, već na formalnim dokazima za koje unapred pretpostavlja da su tačni. To je uveliko počelo da se primenjuje u sudovima koji taj formalni sistem pravdaju kompjuterizacijom – kaže za Danas konsultant Branko Pavlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari