Stav Ministarstva ekonomije i regionalanog razvoja je, da ugovor o koncesiji treba raskinuti, jer neće dati one efekte koji su bili predviđeni u vreme njegovog zaključivanja pre godinu dana. Da je reč o originalnom ugovoru od 30. aprila 2007. godine, dobio bi podršku našeg ministarstva.

Stav Ministarstva ekonomije i regionalanog razvoja je, da ugovor o koncesiji treba raskinuti, jer neće dati one efekte koji su bili predviđeni u vreme njegovog zaključivanja pre godinu dana. Da je reč o originalnom ugovoru od 30. aprila 2007. godine, dobio bi podršku našeg ministarstva. Pošto koncesionar nije ispoštovao odredbe ugovora, a do 30. juna ove godine nije uspeo da obezbedi finansijski konstrukciju, normalno je da ugovor ne može da ostane na snazi, jer koncesionar nije ispoštovao ni jednu odredbu koju je sam predložio. To ne znači da Srbija odustaje od projekta izgradnje autoputeva, već će samo promeniti način finansiranja. Jer, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja predlaže da se umesto koncesije, gradnja mreža autoputeva finansira iz budžeta – istakao je Mlađan Dinkić, aktuelni ministar ekonomije i regionalnog razvoja na jučerašnjem brifingu za medije.

Trasa ka Crnoj Gori nije sporna

– Buduća vlada treba da odredi svoj stav o koncesiji za autoput Horgoš-Požega i da prouči koje su mogućnosti za Srbiju. Pretpostavljam da će u narednim danima biti ponovo analiziran ugovor o koncesiji, mada bi nova vlada trebalo da prouči dodatne uslove koje postavlja Dojče banka. Tek tada će biti moguće odrediti najbolju opciju za Srbiju . Inače, gradnja autoputa Horgoš-Požega do granice sa Crnom Gorom je potrebna i to nije sporno, mada koncesionar nije dostavio potvrdu o finansijskoj konstrukciji za projekat, a rok ističe danas – izjavio je Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije na konferenciji za novinare.

On je kazao da ukoliko nova Vlada podrži stav njegovog ministarstva, to bi značilo da država Srbija zauzima sveobuhvatan stav o izgradnji čitave mreže autoputeva, koja bi se finansirala, pored budžeta i izdavanjem euro obveznica Republike Srbije, od 500 miliona evra koje bi se prodavale na svetskom tržištu kapitala. Pored toga, bila bi obezbeđena i sredstva iz klasičnih kreditnih aranžmana, od međunarodnih finansijskih organizacija, kao što su Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj. Da je to novo viđenje izgradnje puteva u Srbiji jedino moguće rešenje, Dinkić je potkrepio i najnovijim zahtevima za promenama osnovnog ugovora, kroz dodatnih devet novih uslova.

I stranke o koncesiji

Nada Kolundžija, šefica poslaničkog kluba Liste Za evropsku Srbiju izjavila je juče da će nova vlada razmotriti ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega i predložiti rešenje koje je u interesu Srbije.Ona je rekla da koncesionar, bez obzira na date uslove traži dodatne, i da je zato potrebno dobro proceniti šta je interes Srbije i na osnovu toga doneti odluke. „Ako je to na štetu Srbija, onda bi ugovor trebalo poništiti“, rekla je Kolundžija. Poništavanje koncesionog ugovora tražiće i Liberalno demokratska partija, ali kako je objasnio juče Čedomir Jovanović, LDP će tražiti i utvrđivanje odgovornosti onih koji su ugovor sklapali. Iza ugovora stajala je cela vladajuća garnitura u kojoj su bili DS, DSS, NS i G17 plus. „Mora se utvrditi odgovornost za sve koje su prokockali više godina i Srbiju u 2008. godini vratili na poziciju na kojoj je bila pre jedne decenije, kao zemlja koja traga za novcem kako bi izgradila sopstveni autoput“, rekao je Jovanovic, dodajući da LDP nije protiv velikih infrastrukturnih projekata, ali je protiv potpisivanja štetnih ugovora, koji nisu bili funkcionalni ni u susednim zemljama, kao što je Hrvatska, gde je izgradnja autoputa realizovana na „komplikovan način“.

– Svojevremeno su Mađari zbog propusta prilikom zaključivanja ugovora o koncesiji morali da plate 1,5 milijardu evra iz budžeta. Zbog tog iskustva, ali i preporuke eksperata Svetske banke, da se prilikom potpisivanje ugovora o koncesiji mora uraditi striktan, fiksni ugovor koji se neće menjati, smatramo da treba poništiti koncesiju. Jer, obično koncesionari pokušavaju da prevale troškove izgradnje na budžet, tako da to na kraju ne ispadne koncesija već izgradnja iz budžetskih sredstava, kaže Dinkić. On napominje da Srbija ima relativno nizak nivo javnog duga, koji je prošle godine iznosio 29 odsto BDP. Obaveza nove Vlade je da do kraja svog mandata, taj nivo javnog duga drži ispod 50 odsto BDP, pri čemu kriterijum za ulazak u evropsku monetarnu uniju da nivo javnog duga mora da bude ispod 60 odsto BDP. To je dovoljan prostor da Srbija emituje državne obveznica i tako prikupi sredstva za gradnju mreže saobraćajnica, istakao je Dinkić.
Mlađan Dinkić rekao je i da izgradnja autoputeva u Srbiji jeste važan projekat i da će zato postojati nacionalni savet za razvoj infrastrukture. Tim novim telom će rukovoditi predsednik Srbije, Boris Tadić, on će biti na funkciji zamenika, a učestvovaće i resorni ministri, kao i direktori velikih javnih preduzeća, koji su zaduženi za izgradnju puteva. Dinkić smatra da će Srbija u te namene, u sledeće četiri godine, investirati četiri do pet milijardi evra. A, što se tiče garancije od 10 miliona evra, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja smatra da ona ostaje državi Srbiji, jer koncesionar nije ispoštovao ni jednu stavku iz ugovora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari