DRAKULIĆ: Primat u transportu robe na Panevropskom koridoru 7 preuzela je kompanija Ist point nakon što je njen vlasnik, srpski biznismen Zoran Drakulić, za sto miliona evra kupio bečku firmu DDSG Kargo, koja raspolaže sa 257 plovila iz sastava rečnih brodarstava Austrije i Mađarske.

DRAKULIĆ: Primat u transportu robe na Panevropskom koridoru 7 preuzela je kompanija Ist point nakon što je njen vlasnik, srpski biznismen Zoran Drakulić, za sto miliona evra kupio bečku firmu DDSG Kargo, koja raspolaže sa 257 plovila iz sastava rečnih brodarstava Austrije i Mađarske. Status najvećeg prevoznika na Dunavu Drakulić je obezbedio kroz konzorcijum sa američkim investicionim fondom Templten i uz podršku austrijskih banaka, a nova investicija omogućiće da se od Roterdama do Konstance godišnje preveze oko 3,5 miliona tona tereta.
– Transport Dunavom toliko je narastao, tako da je u pojedinim periodima godine teško obezbediti barže za prevoz robe. Treba podsetiti da taj vodni put koriste tri velike železare, a sve češće se koristi i za prevoz žitarica, đubriva, koncentrata. U ovom trenutku niko ne gradi nove barže, a postojeći fond ne može da prati narastajuće potrebe, tako da smo mi procenili da treba ući u tu investiciju. Ist point će već naredne godine, samo iz silosa u Rumuniji transportovati više od tri miliona tona žitarica, što znači da nam je neophodno proširenje kapaciteta flote, pa je moguća kupovina nekih inostranih kompanija ali i domaćeg rečnog brodarstva koje raspolaže sa 130 barži – kaže za Danas Zoran Drakulić i dodaje da će pregovarati i o kupovini brodogradilišta u Kladovu.
On naglašava da u prvoj godini eksploatacije kupljene flote, ne očekuje značajniji profit, ali dodaje da transport 3,5 miliona tona tereta može godišnje da donosi dobit od oko 15 miliona evra. Drakulić ocenjuje da će od intenzivnije plovidbe Dunavom, korist imati i srpska privreda koja će moći da koristi najracionalniji oblik transporta robe. To se posebno odnosi na velike kombinate koji beleže rast proizvodnje, poput Ju Es Stila ili fabrike đubriva u Prahovu. „Pogodnost je i što se tehnički standardi i carinske procedure između osam zemalja kroz koje se odvija plovidba Dunavom, usaglašavaju, pa je prazan hod brodara koji je zbog tih procedura iznosio dva do tri dana, sada sveden na 12 do 14 sati, kaže Drakulić.
Naruku razvoju rečnog saobraćaja idu i opredeljenja Evropske unije koja je koridor 7, zbog ekonomskih i ekoloških prednosti, proglasila prioritetom. To je bila i glavna tema Pete konferencije podunavskih zemalja, koja je krajem 2005. godine održana u Beogradu i gde je predstavljen Master plan za razvoj unutrašnje plovidbe kroz Srbiju. Prema procenama stručnjaka, saobraćaj koji se sada odvija Dunavom još uvek nije dostigao maksimum iz 80-tih godina prošlog veka, ali se očekuje da će se u naredne dve decenije, kao najjeftiniji robni transport, učetvorostručiti. Zbog toga je sugerisano da Srbija ubrza izgradnju infrastrukturnih objekata, luka i marina, dok će Evropska unija izdvojiti neophodnih 226 miliona evra, koliko je potrebno za čišćenje Dunava od neeksplodiranih bombi nakon NATO bombardovanja i brodova potopljenih još u Drugom svetskom ratu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari