Gastarbajteri povratnici ostaju u Srbiji 1Foto: EPA-EFE/ MARCIAL GUILLEN

Pad BDP bi ove godine u Srbiji mogao da bude tri odsto, prema procenama MMF-a, dok bi u isto vreme nezaposlenost u našoj zemlji skočila sa 10,3 na 13,4 odsto.

I dok su očekivanja ekonomista iz Fonda za narednu godinu u pogledu rasta BDP-a u Srbiji optimistična, nezaposlenost se neće smanjivati tim tempom, te je za 2021. predviđeno neznatno smanjenje ove stope na 13 odsto.

Efekte krize teško je meriti dok ona još traje, ali ekonomisti sa kojima smo razgovarali tvrde da će oporavak u slučaju zapošljavanja biti spor i da će na nezaposlenost uticati i to što se i veliki broj naših ljudi koji su radili u EU do početka pandemije vratio u zemlju i što će deo njih tu i ostati.

Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko kaže za Danas da procene MMF-a ne treba uzeti kao nešto najverodostojnije, već više orijentaciono, ali i da ima neke logike da nezaposlenost ostane povećana dosta dugo kada prvi talas krize prođe.

„Na tržištu rada je i u vreme ekonomske krize brzo došlo do poboljšanja i dosta je dugo trajalo. Nije ista situacija, ali vidimo da će i sada kao i tada EU biti više pogođena, ali će se i ranije izvući iz krize“, ističe Arandarenko.

Činjenica je, kako kaže, da su se u zemlju vratili ljudi koji su u Zapadnoj Evropi radili na sezonskim poslovima, koji su izdržavali porodice na taj način i da se sa ovom krizom i taj efekat gubi.

„To nije ceo efekat, jer ako se radi o sezonskim poslovima taj broj treba pomnožiti sa dva ili tri i to znači da će veliki broj tih ljudi biti odsečen od svog osnovnog izvora prihoda, a to je Zapadna Evropa. EU će čim krene oporavak biti potrebno radnika, ali verovatno će im se ovog puta najpre vraćati oni iz zemalja članica, pola miliona Rumuna i drugi“, napominje Arandarenko.

Ti ljudi su, naglašava on, oni od kojih je ova zemlja imala najveće koristi, veće koristi i od one dijaspore koja šalje doznake i koja se sada nije ni vratila u zemlju.

„Ovi ljudi su idealni za našu zemlju, oni koji odlaze da rade a donose u zemlju novac koji se ovde oporezuje. Ti ljudi kojih je možda 150.000 donose isto koliko i ona etablirana dijaspora i oni će na neki način biti dodati tom spisku nezaposlenih ovde“, ističe naš sagovornik.

Arandarenko ističe da nećemo imati veliki početni udarac, ali da nam neće biti lako da se vratimo na gotovo jednocifrene stope nezaposlenosti.

Sve delatnosti koje su neophodne za funkcionisanje države su, kako kaže, jedine koje nemaju nikakav rizik, a najviše će biti pogođeni ugostitelji, turizam, ali i građevinarstvo i rudarstvo gde će cene proizvoda pasti.

„Oni koji imaju stalni posao, a to je 70 odsto zaposlenih u državnom i javnom sektoru koje niko neće dirati, preostalih 30 odsto je daleko ugroženije, to su oni koji rade na određeno, na ugovorima, oni koji nemaju stalne poslove“, napominje Mihail Arandarenko.

Ekonomista Milojko Arsić kaže da će povećanje nezaposlenosti biti veće od povećanja privredne aktivnosti i da je najveći razlog tome što se deo ljudi iz EU vratio u Srbiju.

„Nekoliko stotina hiljada ljudi se vratilo i sigurno neće odmah kada prođe kriza moći da nađu posao tamo, oporavak će biti postepen. Gubitak radnih mesta zavisiće od toga koliko epidemija bude trajala i koliko ćemo se oporavljati. Ako bude okončana za mesec dana taj efekat na nezaposlenost će biti manje negativan, u odnosu na to kakav bi mogao da bude ako se kriza produži. Što duže epidemija bude trajala, radna mesta će se više gasiti“, napominje Arsić.

Krizu će najviše osetiti uslužni sektor, ističe, ali i deo privrede koji se bavi proizvodnjom trajnih potrošnih dobara.

„Tu mislim na proizvodnju kućnih aparata, nameštaja. Tražnja će da se oporavi, ali biće potrebno godinu dana da se dostigne neki nivo od pre početka epidemije“, kaže Arsić.

Projekcije MMF-a su, kako kaže, uslovne, izvedene na osnovu pretpostavki, i podseća da su pre mesec dana bile sasvim drugačije nego sada. OECD je, ističe Arsić, pre mesec dana predviđao da će u Evropi doći samo do usporavanja pada, ali ne i recesije. On napominje da je i 2009. Srbija imala među nižim stopama pada, 2,7 odsto, dok je u Evropi pad bio pet odsto.

„Moguće je da će i sada naš pad biti ispod proseka, jer kriza možda neće uticati na poljoprivredu, ali ako bi se pogodila dva nepovoljna faktora, onda bismo imali slabe rezultate, recimo da poljoprivredna sezona bude slabija“, napominje Milojko Arsić i dodaje da ima osnova da se računa da bi uz solidnu poljoprivrednu sezonu mogli da imamo recimo pad ispod proseka, ali da li će on biti najmanji to ne može niko da predvidi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari