Gosti restorana u Srbiji na tanjirima ostave 15.000 tona hrane 1Foto: Pixabay/cattalin

Sistematičnim planiranjem nabavke namirnica i veličine porcija, kao i pravilnim upravljanjem otpadom od hrane, ugostiteljski objekti u Srbiji mogu da uštede finansijski i, istovremeno, doprinesu smanjenju zagađenja životne sredine, istaknuto je na online radionici „Kako tretirati otpad od hrane“, koju je za predstavnike hotela, restorana i kafića organizovao NALED, u saradnji sa kompanijom EsoTron.

Radionica je organizovana u okviru projekta „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“, uz podršku GIZ-a, a ovom prilikom još jednom je upućen poziv svim ugostiteljima da se priključe akciji prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane, sa ciljem sprečavanja emisije 750 tona ugljen-dioksida.

Sve informacije o projektu i  akciji, sada su dostupne i na novoj stranici – otpadodhrane.rs.

– Ugostiteljski objekti u Srbiji naručuju oko 120.000 tona namirnica godišnje, od čega nastane oko 40.000 tona otpada i to 25.000 „kuhinjskog“ i još oko 15.000 onog koji gosti ostave „na tanjiru“. Ukoliko bi pravilno planirali nabavku namirnica i veličinu porcija i uz to pravilno odvajali biljni od životinjskog otpada i predavali ga operateru, ugostitelji ne bi ostvarili samo finansijske benefite, već bi bili prepoznati i kao društveno-odgovorne kompanije, imajući u vidu da otpad koji završi na deponiji emituje opasne gasove sa efektom staklene bašte – objašnjava Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije EsoTron.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih Nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), trećina hrane koja se proizvede na globalnom nivou nikad se ne pojede. U našoj zemlji 247.000 tona završi na deponiji.

– Jedno od potencijalnih rešenja je uvođenje fiskalnih olakšica za doniranje jestive hrane dobrotvornim organizacijama, dok bi se hrana koja je nebezbedna za ljude iskoristila za ishranu životinja, kompost, proizvodnju biogasa i energije. Paralelno, treba raditi i na izmeni sistema naplate odnošenja otpada i umesto po kvadratnom metru, plaćati po količini koja se predaje ovlašćenom operateru kako bi se podstaklo adekvatno zbrinjavanje – rekao je Slobodan Krstović, šef Jedinice za životnu sredinu u NALED-u.

Predstavnici ugostiteljskih objekata u Beogradu i Novom Sadu, koji su učestvovali na radionici, složili su se da je briga o zaštiti okoline važan aspekt poslovanja, te da je potrebno da svi objekti obuče svoje zaposlene, konobare, kuvare i drugo osoblje u kuhinji, da pravilno odvajaju otpad u namenske kante, kao i da započnu saradnju sa operaterom koji će prikupljeni otpad zbrinuti na neškodljiv način.

Jedan od ciljeva koje NALED zagovara u okviru projekta „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“ je da svi objekti koji pripremaju više od 50 obroka dnevno budu u obavezi da sav otpad od hrane dostave ovlašćenom operateru.

Projekat se sprovodi u saradnji sa kompanijom EsoTron i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom – develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari