Građani Srbije digitalna rešenja usvajaju čak i brže od proseka regiona 1Foto: Medija centar

Kada govorimo o digitalnoj revoluciji i industriji 4.0, trebalo bi istaći da promene koje digitalizacija donosi veoma brzo transformišu naše živote, ekonomiju i društvo u celini.

Digitalizacija omogućava dalji rast i razvoj ekonomije, a naše tehnologije doprinose efikasnijem elektronskom poslovanju i predstavljaju osnovu da svi naši partneri iz privatnog i javnog sektora mogu da idu u korak sa savremenim tokovima globalnog tržišta, odnosno da učestvuju u onome što se naziva digitalna ekonomija – kaže na početku razgovora za Danas Jelena Ristić, direktorka Masterkarda za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Digitalna revolucija dovodi do novih načina plaćanja, od internet kupovine do plaćanja mobilnim telefonima. Koliko je to opasnost, a koliko prilika za kartičarske firme?

Mastercard je tehnološka kompanija koji posluje u platnoj industriji već 50 godina. Kao lider u domenu bezgotovinskih plaćanja, razvijamo i plasiramo inovativna rešenja na globalnom tržištu, koja omogućavaju da se transakcije izvršavaju jednostavno, brzo i sigurno. Kartice i dalje imaju prednost u odnosu na neka druga plaćanja, ali će se korisnici u budućnosti okretati onim načinima placŽanja koji im omogućavaju da plate bilo kada, bilo gde, koristeći bilo koji kanal. Međutim, koliko god nova plaćanja budu bila brza i inovativna, korisnici će uvek insistirati na sigurnosti i bezbednosti svojih podataka.

Kako gledate na inovativne usluge poput plaćanja skeniranjem QR koda telefonom, popularne u Kini, o čijem se uvođenju u Srbiji vode razgovori sa Alibabom?

Mastercard kao tehnološka kompanija razvija rešenja specifična za svako tržište na kome posluje. Koja će se platna tehnologija primenjivati na specifičnom tržištu zavisi od više faktora. Spremnost samog tržišta u regulativnom okviru i postojanju neophodne infrastrukture su preduslovi za razvoj platnog okruženja. Posebno je važno potrošačko iskustvo i navike ljudi. Uvođenje svake nove tehnologije neosporno prati edukacija i spremnost ljudi da prihvate inovacije. Na primer, mi smo na tržištu Srbije uveli beskontaktno plaćanje 2008, a tek 2013. godine banke su prihvatile ovaj proizvod i počele da ga koriste. Bilo je potrebno sedam godina da beskontaktna tehnologija postane standard. Čak i danas možete naići na primer gde trgovac po inerciji pri naplati karticu uvlači ili provlači kroz POS aparat, iako su u pitanju beskontaktni terminali.

Kada govorimo o Kini, treba imati u vidu da je njihovo tržište imalo veliki tehnološki skok, odnosno tehnološku revoluciju. To je imalo i svoje pozitivne, ali i negativne strane. Uvođenje plaćanja QR kodom zahteva uspostavljanje tehnološke infrastrukture, što podrazumeva finansijska ulaganja u širenje mreže, kao i edukaciju korisnika i na strani trgovaca i na strani potrošača, što je vremenski dug proces.

Mastercard ima razvijena rešenja i za QR plaćanja, ali na tržištima sa postojećom infrastrukturom POS terminala, gde su trgovci i korisnici već edukovani za beskontaktna plaćanja, Mastercard nastavlja da razvija tržište koristeći postojeću NFC tehnologiju koja je podržana na mobilnim uređajima, a koja nudi odlično korisničko iskustvo i visok nivo sigurnosti.

Koje rizike sa sobom donose nove tehnologije?

U novom, digitalnom svetu, kupci kao ni trgovci ne mogu biti dovoljno oprezni – sprečavanje prevara je ključno. Zato Mastercard i partneri stalno rade na unapređivanju digitalnih rešenja i konstantno pokušavaju da obezbede vrhunske bezbednosne procese i najbolja moguća korisnička iskustva.

EMV, Mastercard SecureCode i Mastercard Identity Check su najvidljiviji oblici zaštite koje korisnici prepoznaju, ali najveća zaštita jeste naša platna mreža koja poseduje brzinu i snagu potrebnu da identifikuje prevaru u realnom vremenu, obrađujući istovremeno 65.000 plaćanja u minutu. Takođe, postoji i sveobuhvatan paket alata za zaštitu koji nudimo bankama izdavaocima i trgovcima. Ovi alati mogu se prilagoditi njihovoj bazi korisnika i podrazumevaju sve od alata veštačke inteligencije koji služe za modeliranje i predviđanje scenarija mogućih prevara do procena nastalih prevara na mestima prodaje u realnom vremenu.

U poslednje četiri godine generisano je više od 90 odsto globalno dostupnih podataka, znači da se podaci brže generišu nego što se konzumiraju. Mastercard je u mogućnosti da te podatke koristi u realnom vremenu. Što znači da smo u mogućnosti da podatke obradimo, strukturiramo i analiziramo, odnosno imamo upotrebnu vrednost velike količine podataka, što dovodi do poboljšanja kvaliteta i sigurnosti transakcija.

Inovacije su u srži Masterkarda i proizilaze iz težnje da pružimo rešenja koja idu u korak sa novima zahtevima i navikama korisnika naših kartica. Tendencije su da plaćanja postanu brža i pojednostavljenija, zbog čega je upotrebna vrednost podataka u realnom vremenu od izuzetne važnosti. Osim što radimo na implementaciji tih rešenja i pojednostavljenja života korisnika naših kartica, mi dajemo i mogućnost da u najvećem broju slučajeva sigurnost ostaje na najvišem nivou, a krajnji rezultat je uvek zadovoljan korisnik.

Kako gledate na fintech startape koji nastoje da poremete tradicionalni bankarski monopol u pružanju finansijskih usluga? I da li će firme poput Fejsbuka, Epla ili Amazona preuzeti deo bankarskog i kartičarskog tržišta ili će radije sarađivati sa postojećim igračima?

Ulazak nove konkurencije ili bolje rečeno promena konkurencije je potpuno očekivana. Ako pogledamo samo do pre 10 godina, pored gotovine, konkurencija su bile kartičarske kompanije međusobno, a onda je konkurencija počela da se menja. Platno okruženje se značajno promenilo u poslednjih nekoliko godina – digitalna revolucija dovela je do diverzifikacije načina na koji plaćamo i ulaska novih igrača na tržište, poput FinTech start-up kompanija. Razvijanje konkurencije ukazuje na to da postoji prostor za rast i razvoj, a digitalizacija dovodi do velikih promena koje u sedište stavljaju korisničko iskustvo. S tim u vezi, očekuje nas i transformacija bankarskog sistema i prilagođavanje novim uslovima poslovanja. Saradnja banaka i FinTech-a je očekivana i verujem da će od spremnosti banaka da transformišu svoje poslovanje zavisiti da li će se izboriti da zadrže tržišnu poziciju.

Šta Masterkard radi da bi ostao relevantan u budućnosti u kojoj će fizička kartica možda imati znatno manju ulogu u plaćanjima nego danas?

Mi smo usred globalne transformacije dok ljudi prelaze iz offline u online okruženje. Svako i sve postaje povezano. A ova povezanost transformiše način na koji potrošači komuniciraju i kako obavljaju transakcije. Mobilni telefoni zauzimaju veliku ulogu u svakom segmentu života, od biznisa do zabave i druženja. U svetu plaćanja videćemo više promena u narednih pet godina nego što smo videli u poslednjih pet decenija – postojaće ogromna raznolikost opcija plaćanja, tako da je za finansijske institucije svih nivoa neophodno da idu u korak sa tehnološkim trendovima da bi mogli da iskoriste njihove prednosti. Danas ljudi plaćaju plastičnim karticama, ali takođe, koriste svoje mobilne telefone, satove i druge uređaje.

Nakon primene beskontaktnih plaćanja, sledeći korak su mobilna plaćanja koja koristimo za transakcije. Prošle godine smo uveli i prvi eNovčanik na tržište, tako da je plaćanje mobilnim telefonom već realnost u Srbiji.

Poslednja Mastercard studija o digitalizaciji iz 2019. godine za zemlje Centralno istočne Evrope, pokazala je da korisnici finansijskih usluga u Srbiji digitalna rešenja usvajaju čak i brže od proseka CIE i vide mobilni telefon kao sjajnu alternativu za svakodnevna plaćanja, dok je e-trgovina je postala deo svakodnevne kupovine. Sledeći talas je da će svaki povezani uređaj biti uređaj za plaćanje – bilo da se radi o nosivom uređaju, kao što je sat, fitnes traka, automobil, čak i svaki pametni kućni uređaj. Zbog toga naša industrija mora osigurati da plaćanje putem digitalnih uređaja ostane sigurno za potrošače.

Kao vodeća tehnološka kompanija u industriji finansijskih usluga, nastojimo da razvijemo i testiramo nova rešenja za plaćanje koja čine svakodnevne trgovačke aktivnosti lakšim, sigurnijim i efikasnijim za sve.

Koliko se menjaju trendovi u plaćanjima? Da li se nove generacije u svakodnevnoj upotrebi i dalje jednako oslanjaju na gotovinu? Da li je realna budućnost bez keša i kako u takvoj budućnosti korisnicima obezbediti privatnost i univerzalnost koju nudi gotovina?

Digitalna revolucija je promenila naše živote – čineći svakodnevne aktivnosti često lakšim, bržim i efikasnijim, što naročito važi za milenijalce koji su brzi i željni usvajanja novih tehnologija. Istraživanje o stavovima milenijalca u pogledu elektronskih plaćanja koje je nedavno objavila kompanija ThinkYoung, pokazuje da Evropljani uzrasta od 18 – 29 godina sve više koriste širok spektar alternativa za gotovinu – čak 74 odsto mladih Evropljana koristi takozvana nova elektronska plaćanja, koja se kreću u rasponu od mobilnih novčanika preko onlajn aplikacija za plaćanje do bitkoina. Koristi od elektronskih plaćanja daleko su veće od onih od gotovine.

Kada govorimo o gotovini, moramo uzeti u obzir i njene negativne implikacije, počevši od direktne veze sa nivoom sive ekonomije na tržištu, ali i povezanih troškova – počevši od proizvodnje i distribucije gotovine, preko troškova čuvanja do troškova koji nastaju u slučaju krađe.

U skladu sa potrebama korisnika u digitalnoj eri, na globalnom nivou kao i na srpsko tržište uvodimo inovativne tehnologije u poslovanje koja će omogućiti da svaki pojedinac može neometano da ostvaruje svoja prava i da ima pun pristup zvaničnim finansijskim tokovima na brz, efikasan i pre svega bezbedan način, onako kako mu najviše pogoduje.

Masterindex istraživanje koje realizujemo već deset godina, pokazalo nam je da naši građani od 2017. godine, navode upravu među prvih pet lokacija gde voleli da mogu da plaćaju karticama. Tako je u prošloj godini pored terminalizacije kioska i pijaca, skoro petina ispitanika (17 odsto) navela institucije i javna preduzeća kao mesta gde žele da plaćaju karticama. U prethodnoj godini smo sa partnerima iz vladinog, nevladinog i poslovnog sektora uveli inovacije i omogućili plaćanja karticama u državnoj upravi, ali i u prevozu, čime smo približili Srbiju porodici pametnih gradova Evrope.

Sa Kancelarijom za IT i eUpravu i u partnerstvu sa NALED-om u više od 60 opština smo uveli POS terminale, tako da naši građani sada mogu da plaćaju račune na jednom mestu, bez potrebe da odlaze u banku ili poštu. Do kraja aprila očekujemo terminalizaciju svih opština u Srbiji. Takođe, nakon Beograda i u Kragujevac smo uveli mogućnost plaćanja javnog prevoza karticama.

Ove godine nastavljamo sa daljim širenjem digitalne infrastrukture u partnerstvu sa bankama, gradovima i državom, kako bismo omogućili jednake uslove za finansijsku i digitalnu inkluziju našeg društva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari